PITANJE: " U dokumentaciji za nadmetanje u sklopu pozivu na dostavu inicijalnih ponuda Naručitelj je odredio da je jedini kriterij za odabir ponude CIJENA i da je cijena fixna i nepromjenjiva, što je i navedeno u prijedlogu Ugovora koji je priložen kao prilog dokumentaciji.

Nakon faze pregovaranja u dokumentaciji za nadmetanje u sklopu pozivu na dostavu konačnih ponuda Naručitelj je naveo da je jedini kriterij cijena, i da je cijena promjenjiva.

Jeli ovaj slučaj protivan čl.137 ZJN koji navodi „O minimalnim zahtjevima i kriterijima za odabir ponude iz dokumentacije o nabavi nije dopušteno pregovarati“, te čl. 293 st.2.?"

ODGOVOR: "Kod pregovaračkog postupka iz članaka 131. do 142. ZJN 2016, voditi računa o bitnim elementima, kao što su npr. minimalni zahtjevi i kriteriji, a koje je potrebno propisati dokumentacijom o nabavi, te se o njima ne smije naknadno pregovarati.

Treba vidjeti u dokumentaciji je li u ove minimalne zahtjeve uključena cijena, odnosno promjenjivost ili nepromjenjivost cijene. Ukoliko se to smatra minimalnim zahtjevom, o tome nije dopušteno pregovaranje, odnosno izmjena u naknadnoj fazi. Dakle, za sve ono što nije predviđeno da se radi o min. zahtjevu i kriteriju, moguće je izmijeniti te o tome obavijestiti sve natjecatelje sukladno članku 139. stavku 4. ZJN.

Članak 293.2. se primjenjuje u svim postupcima i odnosi se na pregovaranje vezane uz kriterije za odabir ponude te ponuđeni predmet nabave."

PITANJE: "U ponudi sudjelujemo kao zajednica ponuditelja i imamo i podugovaratelja. Međutim, tvrtka X nam ustupa Stručnjaka 1 koji je naveden u uvjetima sposobnosti tj. pod točkom Tehnički stručnjaci i taj stručnjak se boduje u kriterijima za odabir ponude. Da li nam je za njega dovoljna samo izjava o ustupanju resursa od tvrtke X u kojoj je on zaposlen ili je potreban i ESPD obrazac s njihove strane? I da li on mora biti u zajednici ili kao podugovaratelj ili ga je dovoljno navesti kao resurs na kojeg se oslanjamo?"

ODGOVOR:"Ukoliko ponuditelj ima podugovaratelja, ili se oslanja na nekog g.s., koji može biti i podugovaratelj, obvezan je dostavio i zaseban ESPD za tog podugovaratelja, odnosno drugog g.s.. Također je potrebna i izjava o ustupanju resursa od strane onog g.s. koji  ustupa svoje resurse. Taj g.s. može ili ne mora biti podugovaratelj. Dakle, ako jedan g.s. daje svoje resurse ponuditelju, npr. tehničke stručnjake, on može biti podugovaratelja, odnosno ne mora biti u zajednici. S obzirom da se radi o stručnjacima, ti će stručnjaci morati i sudjelovati u izvršenju, nije važno da li kao podugovaratelj ili član zajednice."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE: “Zanima me da li udruga kao NOJN ima obvezu donositi i objavljivati pravilnik o postupku jednostavne nabave na svojim web stranicama?“

ODGOVOR:  "ZJN nalaže naručiteljima da moraju izraditi i objaviti opći akt o provedbi jednostavne nabave na svojim internetskim stranicama. Pri tome je naručitelj javni i sektorski, a sukladno člancima 6. i 7. ZJN. Ukoliko se udruga smatra naručiteljem, onda je obvezna objaviti svoj opći akt - pravilnik, inače ne. USJN donosi popis javnih naručitelja, koji je vidljiv na portalu

http://www.javnanabava.hr/default.aspx?id=3670. 

Međutim, iz zakonskih odredbi  proizlazi da udruge mogu biti javni naručitelji ukoliko je udruga pravna osoba  koja je osnovana za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski, ili trgovački značaj i ispunjavaju jedan od uvjeta navedenih u članku 6. stavku 4. ZJN, odnosno:

·  da se financiraju od strane  javnog naručitelja u iznosu većem od 50% ili

·  da nadzor nad upravljanjem tih pravnih osoba obavlja javni naručitelj

·  da više od polovice članova nadzornog odbora, uprave ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vođenje poslova imenuje javni naručitelj."

POVEZANI SADRŽAJ: JEDNOSTAVNA NABAVA 
novi pojam ZJN2016

PITANJE : "Ukoliko je postupak nabave podijeljen na grupe, da li ponuditelj mora dostaviti zaseban ESPD obrazac za svaku grupu zasebno ili je dovoljan jedan ESPD obrazac?

Dana 01. siječnja 2018. godine stupio je na snagu članak 10. stavak 3. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave koji kaže da ako je predmet nabave podijeljen na grupe, ponuditelj dostavlja zasebnu ponudu za svaku grupu. Iz navedeog proizlazi da se za svaku grupu mora dostaviti zaseban ESPD obrazac, budući da je ESPD obrazac sastavni dio ponude.

S druge strane, Provedbena ureda EK o ESPD obrascu kaže da se može dostaviti jedan ESPD obrazac ako se kriteriji za odabir ne razlikuju od grupe do grupe."

ODGOVOR: "U ovom slučaju treba postupiti kako je naručitelj tražio DON-om. Ukoliko DON-om nije propisan način dostave ESPD obrazaca prema grupama, kao jedan način možete uz svaku grupu dostaviti zaseban ESPD obrazac, bilo da se on razlikuje samo po nazivu grupe, ili je to jedan obrazac na kojem će biti navedeno da se odnosi na sve te grupe.

Isto tako, s obzirom da zakon, u članku 260. stavku 7., navodi da g.s. može koristiti isti obrazac pod uvjetom da su podaci u njima važeći i ispravni, g.s. može dostaviti jedan ESPD obrazac, uz napomenu (npr. na memorandumu) da se taj ESPD odnosi na sve grupe predmeta nabave, i to pod uvjetom da se grupe ne razlikuju u dijelovima koji se navode u obrascu."

Za ispravnu primjenu ESPD OBRAZACA preporučamo edukacije na linku!

PITANJE: “ U dokumentaciji za nadmetanje pod kriterijima za odabir ponude između ostalog stoji i : Broj potvrda (projekata) kojim Stručnjak 1 dokazuje zadovoljavanje kriterija ponuditelj upisuje u Ponudbeni list (podaci o podkriterijima ekonomski najpovoljnije ponude, Vrijednost ponude), a iste su sastavni dio ponude ponuditelja. 

Međutim, prilikom unosa podataka za formiranja uveza ponude nismo naišli na odlomak o podkriterijima ekonomski najpovoljnije ponude tj. mjesto gdje bi upisali broj tih potvrda kako se traži.“

ODGOVOR:  "U ažuriranoj verziji EOJN-a nema mjesta za upis ostalih kriterija osim cijene.

Dakle, ili treba naručitelja tražiti izmjenu DON u ovom dijelu, ili dostaviti izjavu u  kojoj će se navesti vrijednost ostalih kriterija ENP."

PITANJE: “Trenutno pripremamo ponudu, vrsta postupka: otvoreni postupak javne nabave; vrsta ugovora: ugovor o javnoj nabavi radova. U natječaju se traže reference ( dokazi) za tehničke stručnjake i naručitelj traži dokaze ( potvrde) uspješnosti za izvršene usluge. No dobila sam informaciju da po Zakonu naručitelj ne smije tražit od ponuditelja dokaze uspješnost za obavljene usluge. Kako onda da dokažemo da smo obavili navedene poslove, odnosno usluge?

 Htjela bi potvrdu informacije od strane stručne osobe. Naš naručitelj je iz RH i procijenjena vrijednost nabave je 12.000.000,00 kn.“

ODGOVOR:  "Sukladno ZJN naručitelj ne smije za nabavu usluga tražiti potvrde o uredno izvršenim uslugama u okviru tehničke i stručne sposobnosti. U ovom slučaju je riječ o stručnjacima i naručitelj samostalno odlučuje na koji način će provjeravati odnosno tražiti dokazivanje sposobnosti stručnjaka. Dakle, ponuditelj dokazuje sposobnost stručnjaka potvrdom o izvršenim uslugama koje je taj stručnjak obavljao. Ukoliko se od druge ugovorne strane ne može dobiti takva potvrda, od naručitelja bi bilo dobro tražiti uputu kako dokazati ovaj zahtjev."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE: “Naručitelj zahtjeva da izvođač radova ima zaposlenog voditelja građenja elektro struke, no trenutno mi još nemamo takvog zaposleno.

Na pitanje može li nam drugi subjekt ustupiti kao resurs voditelja građenja - pozitivno smo dobili odgovor da može, no uz nedovoljno objašnjen postupak.

Naime - u ponudbenom listu postoji rubrika gdje se upisuju drugi članovi zajednice ponuditelja, ukoliko recimo mi sa drugom firmom izlazimo na natječaj.

To nam je sve jasno, no mi samostalno izlazimo na natječaj ali uz prisutnost druge firme koja će nam ustupiti resurs voditelja građenja elektro struke.

Priznaje li se to da podugovoravatelj nama ustupi taj resurs voditelja građenja i da se on prizna kao voditelj izvođača?“

ODGOVOR:  

"Ponudbeni list se popunjava u skladu s onim kako ponuditelj sudjeluje u postupku, ovisno ima li podugovaratelja, odnosno radi li se o zajednici. Ako imate samo g.s. koji vam ustupa svoje resurse, ali on neće biti podugovaratelj, onda ga se ne navodi u Ponudbenom listu jer to nije predviđeno za popunjavanje u Ponudbenom listu.

Što se tiče voditelja građenja, ili bilo kojeg drugog stručnjaka, ZJN 2016 dopušta oslanjanje na nekog drugog g.s. u tom dijelu, bez obzira bio taj drugi g.s. član zajednice, podugovaratelj ili samo onaj koji ustupa svoje resurse.

Dakle, podugovaratelj vam može dati svojeg stručnjaka - voditelja građenja elektro struke i u tom slučaju će taj stručnjak i izvoditi radove, i ta tvrtka ne mora biti vaš član zajednice."

Za ispravnu primjenu ESPD OBRAZACA preporučamo edukacije na linku!

PITANJE:“ Možemo li u postupku pregleda i ocjene ponuda od svih ponuditelja zatražiti, sukladno članku 292. st. 1. da nam dostave kataloge na hrvatskom jeziku kako bismo mogli ponude ocijeniti u dijelu koji se odnosi na zahtjeve i uvjete vezane uz predmet nabave i tehničke specifikacije? "

ODGOVOR:“Naručitelj je u ovom dijelu, s obzirom da se radi o uvjetima tehničke i stručne sposobnosti, propisao preliminarno dokazivanje putem ESPD obrasca, te ne smije tražiti od ponuditelja da u ponudi dostavljaju katalog, pa niti za sve njih tijekom pregleda i ocjene ponuda, već samo od najpovoljnijeg kao ažurirani popratni dokument.“

PITANJE: “ Ponuditelj je u sklopu troškovnika napravio pogrešku. Priložio je stranicu za stavku 9. (slika u prilogu) koja ima svoju cijenu ali mi nije stala u „kadar“. Zatim je očito omaškom ponovo priložio stavku 9. i nakon toga stavku 11. Znači, imam dva puta stavku 9. stavku 10. nemam i onda slijedi stavka 11. Da li je to osnova za isključenje?“

ODGOVOR: “ U ovom slučaju dio troškovnika nije dostavljen a trebao je biti dostavljen u cjelini. Stoga naručitelj ne zna jedinične niti ukupne cijene tih stavki. U ovom dijelu se ne može primijeniti čl. 293. čime se ponuda odbija.“

PITANJE: “ Ponuditelj nije u sklopu ponude dostavio izjavu o jamstvenom roku ali nije bilo ni traženo da dostavi odmah. Jamstveni rok je jedan kriterija za odabir ponude uz cijenu.

Smijem li tražiti upotpunjavanje propisanih kriterija?“

ODGOVOR: „ Dokumenti kojima se nudi određena vrijednost u sklopu ENP kriterija trebaju se dostaviti odmah uz ponudu. Ukoliko naručitelj ne vidi koliki je rok ponudio ponuditelj, ne treba odbijati ponudu već u zapisniku obrazložiti da se tom ponuditelju ne daju bodovi po toj osnovi, odnosno dobit će 0 bodova za taj kriterij. Dakle, u ovom dijelu se ne može tražiti upotpunjavanje jer bi to bilo pregovaranje.“

PITANJE: "Ponuditelju koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu, prije odabira trebamo poslati zahtjev za produljenje roka valjanosti ponude i jamstva za ozbiljnost ponude, obzirom će mu se isti isteći prije nego će odluka postati izvršna. Na koji način uputiti zahtjev, obzirom da u EOJN ne vidim da bi se moglo poslati putem rubrike pojašnjenja, da li je dovoljno e-mailom?"

ODGOVOR: "Naručitelj ponuditelju može poslati zahtjev za produženjem roka valjanosti ponude, i to kroz modul "Pojašnjenja", gdje će u završnoj točki odabrati ponuditelja kojemu šalje zahtjev. Znači, obvezno kroz EOJN, ne mailom."

PITANJE: „Upit i se odnosi na pravila NOJN – Neobveznike javne nabave u predmetu: nabava radova. Koristimo postupak nabave na temelju jedne ponude.

Pri pregledu ponuda zatražili smo pojašnjenje/upotpunjavanje dokumenata traženim u odnosu na uvjete sposobnosti sukladno točki 16 Aneksa 2 – Postupci nabave za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi. U roku dostave ponuda ponuditelj je dostavio Rješenje o položenom ispitu za ovl. inženjera, a nakon poziva za upotpunjavanje dokaza za ovl. inženjera dostavljen nam je novi dokument kojim dokazuje upis u Komoru inženjera, ali s danom izdavanja nakon roka za dostavu ponuda.

 U Uputama, tj. Aneksu 2. nije jasno da li takav dokaz prihvaćamo kao ažurirani dokument? U postupku pregleda i ocjena nam je dostavljeno važeće Rješenje o upisu u Komoru, ali ne i u roku dostave ponude.

Točka 16 glasi: 'U postupku pregleda i ocjene ponuda NOJN može pozvati ponuditelje da u primjerenom roku... pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumentima traženim u odnosu na postojanje razloga isključenja i uvjete sposobnosti te certifikate o sukladnosti s određenim normama, uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti, pri čemu se pojašnjenje ili upotpunjavanje u vezi s navedenim dokumentima ne smatra izmjenom ponude“

ODGOVOR. „Ponuditelj je obvezan naručitelju dostaviti ažurirani dokument koji mora biti važeći i ispravan u trenutku dostave naručitelju, bez obzira na datum izdavanja tog dokumenta. Bitno je da je ponuditelj dokazao svoju sposobnost tijekom pregleda i ocjene ponuda."

više o Primjena zakona o javnoj nabavi u EU fondovima - za NOJN

PITANJE: „U dokumentaciji za nadmetanje odredili smo da je ponuditelj dužan dostaviti jamstvo za ozbiljnost ponude u obliku bankovne garancije koju izdaje bankarska institucija nadležna za financijsko poslovanje gospodarskog subjekta u iznosu od 36.000,00 kn. Umjesto toga jedan od ponuditelja dostavlja bjanko zadužnicu na 50.000 kn: Da li ovo jamstvo možemo smatrati valjanim? Kako vrednovati ponudu? Da li u tom slučaju možemo primijeniti čl. 293 ZNJ, odnosno u primjerenom roku tražiti da nam dostavi valjani dokument?

ODGOVOR: "U ovom slučaju jamstvo nije valjano jer nije dostavljeno u obliku kojeg je naručitelj izričito propisao. Inače, snaga ovih garancija je različita kao i njihova cijena. Ovaj dio se ne može upotpuniti što znači da se ponuda odbija."

PITANJE:“ U postupku javne nabave zaprimljene su ponude čije vrijednosti prelaze procijenjenu vrijednost predmeta nabave. Naručitelj zna da neće biti u mogućnosti osigurati dodatna sredstva te će biti prisiljen donijeti odluku o poništenju.

Zanima me da li se u tom slučaju mora raditi Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda ili treba odmah donijeti odluku o poništenju?“

ODGOVOR:"U ovom slučaju naručitelj bi poništio postupak nabave temeljem čl. 298. stavka 1. točke 9. ZJN, dakle jer nema i neće imati osigurana sredstva (za cijeli postupak ili za grupu ako je primjenjivo).

Međutim, ta odredba zakona govori o najpovoljnijoj ponudi, dakle, naručitelj mora tijekom pregleda i ocjene ponuda doći do podatka o ponudi koja je najpovoljnija te ako je ta ponuda veća od procijenjene vrijednosti nabave i neće imati sredstava, poništava postupak. 

Iz navedenog se da zaključiti da bi naručitelj ipak trebao provesti pregled i ocjenu ponuda, utvrditi da je najpovoljnija ponuda veća od sredstava, te navesti razloge za poništenje postupka. Zapisnik je prilog odluke."

PITANJE:“U otvorenom postupku javne nabave pristigla je jedna elektronska ponuda, a putem pošte pristigla su dva jamstva za ozbiljnost ponude od dva ponuditelja. Što sad napraviti sa jamstvom za koje nije pristigla e-ponuda?“

ODGOVOR:"S obzirom da je razvidno da je u postupku pristigla samo jedna elektronička ponuda, u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda je potrebno navesti sve informacije o tome, dakle da su pristigli i dijelovi ponuda od strane dva ponuditelja .

Ono što naručitelj mora napraviti je vratiti jamstvo ponuditelju koji nije predao elektroničku ponudu. S obzirom da ZJN ne određuje u kojem trenutku se jamstvo u tom slučaju vraća, možda je najbolje jamstvo vratiti nakon dostave odluke o odabiru, a presliku omotnice jamstva pohraniti u predmetu."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE: “Da li se posjedovanje certifikata za sustav upravljanja kvalitetom može koristiti kao kriterij za odabir ENP ukoliko se on odnosi na konkretan predmet nabave?“

ODGOVOR: “Što se tiče certifikata za sustav upravljanja kvalitetom, takav certifikat glasi na gospodarskog subjekta. Bez obzira što možemo tvrditi da je takav certifikat povezan s predmetom nabave na način da osigurava da će kvalitetnija" tvrtka biti bolja za izvršenje, ipak ne možemo kao kriterij za odabir ponude koristiti kriterij koji se odnosi na apstraktnu sposobnost ponuditelja a ne na konkretnu kvalitetu izvršenja ugovora. Odnosno, taj kriterij koji se odnosi na g.s. ne jamči da će taj ponuditelj i kvalitetnije izvršavati sam predmet nabave. Kriterij za odabir ponude mora se odnositi na konkretnu ponudu / ono što taj ponuditelj može bolje ponuditi za taj predmet nabave / izvršenje ugovora, a ne na svoju vlastitu sposobnost ili norme kojima udovoljava.

S druge strane, certifikat koji se odnosi na sam proizvod ili konkretan predmet nabave, a ne glasi direktno na tvrtku, može biti kriterij za odabir ponude."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE: „U postupku nabave pristigle su dvije valjane ponude koje prelaze procijenjenu vrijednost. Zakon kaže da se ne mora poništiti postupak ukoliko su osigurana dodatna sredstva. Mogu li se osigurati dodatna sredstva iz planova za različita razdoblja. Ukoliko može, da li se ta sredstva povezuju sa pozicijom iz plana za nabavu istog predmeta nabave za tekuću (novu godinu).“

ODGOVOR: "Ukoliko je najpovoljnija ponuda u postupku iznad procijenjene vrijednosti nabave, naručitelj može osigurati dodatna sredstava u kojem slučaju  neće poništiti postupak nabave. Ako ih ne može osigurati onda će morati donijeti odluku o poništenju.

Način osiguranja sredstva ovisi o samom naručitelju. Npr. najčešće se sredstva preraspodijele unutar određenih pozicija (s jedne skine a na drugu stavi). To ne mora biti s iste pozicije, odnosno tu se prati pravilo financijskog poslovanja. Možda će biti moguće sredstva preraspodijeliti i s drugog računa, druge aktivnosti ili sl.

U svakom slučaju osiguranje sredstava je potrebno osigurati prije sklapanja odluke o odabiru, te shodno izmjeni kojeg je naručitelj napravio potrebno je napraviti i izmjenu u Planu nabave (ako je vrijednost te stavke u Planu nabave bila manja od nove vrijednosti), i to za tekuću godinu. Ne može se npr. osigurati prenamjena iz planova za iduću godinu, jer taj plan nije još donesen, te je isto tako u takvom slučaju višegodišnjeg financiranja potrebno ishoditi određenu suglasnost."

PITANJE: „Možete li mi pojasniti da li se u rok za dostavu pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenta računaju i neradni dani? Naručitelj npr. uputi zahtjev u četvrtak, a rok za dostavu je 5 dana.“

ODGOVOR: „ZJN 2016, u članku 293., te u članku 263., navodi rok od najmanje 5 dana. Rokovi se dodatno pojašnjavanju u člancima 57. i 58. ZJN, odnosno definirano je da blagdani, subote i nedjelje ne utječu na računanje roka, osim ako zadnji dan roka spada u neki od tih dana, rok istječe protekom posljednjeg sata sljedećeg radnog dana.

Kod traženja pojašnjenja / upotpunjavanja i sl. naručitelj bi ipak trebao voditi računa da ponuditelju ostavi razuman rok za pripremu i dostavu, vodeći računa o min roku od 5 dana, dakle može i duže, posebno ako su između neradni dani i blagdani. Na primjeru, ako naručitelju zahtjev uputi u četvrtak, rok od 5 dana istječe u utorak u ponoć (utorak na srijedu).„

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE: „Kod kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, pri izračunu cijene, koja se cijena stavlja u formulu, da li s PDV ili bez PDV za naručitelja koji nema pravo koristiti pretporez. Treba li se navesti da je usporedba bila s PDV, ako je primjenjivo ili se to odnosi samo kad je udio cijene 100%.?“

ODGOVOR: „Kad naručitelj uspoređuje cijene s PDV-om, sukladno zakonskim odredbama, onda je obvezan i u formulu za izračun cijene uključiti ukupnu cijenu s PDV-om, i to u svim slučajevima bez obzira na težinski udio cijene.

S druge strane, ako uspoređuje cijene bez PDV-a, onda i u formulu stavlja cijenu bez PDV-a.

U usporedbi bi bilo dobro da bude navedeno o kojoj cijeni se radi, ali ako i ne bude navedeno, iz formule mora biti vidljivo je li cijena s PDV-om ili bez PDV-a."

OVDJE navodimo primjere modela i najčešće korištenih formula; 

Ekonomski najpovoljnija ponuda – Metodologija ocjenjivanja- modeli i formule

PITANJE: "Ponuditelj je dostavio popis ugovora, ali ne i potvrdu druge ugovorne strane. Postoje oprečna rješenja DKOM-a. Postupa li se sukladno čl.293. Zakona? 

ODGOVOR: "Potvrde se dostavljaju samo za radove, ne smiju se tražiti za robu i usluge. Isto tako, ne moraju se dostaviti odmah uz ponudu jer se preliminarno dokazuje putem Espd obrasca. 

Tek se od najpovoljnijeg traže ažurirani popratni dokumenti, među ostalim i taj uvjet sposobnosti."

PITANJE:  „Jedan od kriterija za odabir ponude u otvorenom postupku javne nabave bio nam je rok isporuke.Jedan od ponuditelja u svojoj ponudi nije dostavio izjavu o roku isporuke niti bilo koji drugi dokument iz kojeg bi bilo vidljivo koji rok isporuke nudi.

Možemo li tražiti dopunu ponude sukladno članku 293. ZJN 2016 ili takvu ponudu moramo odbiti? Da li bi se takvo postupanje smatralo pregovaranjem u vezi s kriterijem za odabir ponude?“

ODGOVOR: "Jedna od češćih grešaka ponuditelja je upravo nedostavljanje izjave o ponuđenom kriteriju za odabir ponude. Preporuka je naručiteljima da u DON, ukoliko nisu, stave odredbu po kojoj se, ukoliko ponuditelj ne dostavi izjavu, smatra da je ponudio minimalnu vrijednost za koju neće dobiti dodatne bodove.

U ovom slučaju možete postupiti na način da ne tražite ništa, ali da u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda konstatirate da se tom ponuditelju  priznaje samo minimalni rok koji je propisan DON te u tom slučaju će po tom kriteriju imati 0 bodova. Isto je jedino moguće s obzirom da oko kriterija za odabir ponude nema pregovaranja, pa mu se ne može priznati ništa osim min roka. Dakle, ponuda se ne odbija, ali nema dodatnih bodova."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE:  „U siječnju 2018. godine imamo u planu provesti otvoreni postupak javne nabave, pa Vas molim da mi date upute za samu objavu informacija i dokumentacije iz čl.9.st.1. Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi, putem EOJN. Kako i na koji način objaviti potrebe dokumente za provedbu prethodnog savjetovanja?“

ODGOVOR: "Članak 9. stavak 1. Pravilnika određuje da naručitelj prethodno savjetovanje provodi na način da objavi nacrt dokumentacije o nabavi s najmanje slijedećim odredbama / dokumentima:

- opis predmeta nabave

- tehničke specifikacije

- kriteriji za kvalitativni odabir: osnove za isključenje i uvjeti sposobnosti

- kriteriji za odabir ponude (ENP)

- posebni uvjeti za izvršenje ugovora, ukoliko su primjenjivi.

Dakle, naručitelj priprema nacrt dokumentacije te ga javno objavljuje. Od 01.01.2018. potrebno je postupiti prema Pravilniku i objaviti ga unutar EOJN, kroz poseban modul "Prethodno savjetovanje". Informacije kako objaviti dostupan je na stranici EOJN - LINK

S obzirom da je na EOJN dostupan ovaj modul, naručitelj može prethodno savjetovanje objaviti na naprijed navedeni način.

Međutim, isto tako, s obzirom da je isto obvezno od 1.1., ukoliko naručitelj želi prethodno savjetovanje objaviti i prije, odnosno do kraja tekuće godine, isto može objaviti na svojim web stranicama, ili na oba mjesta, prema odluci.“

PITANJE: „Može li se Prethodno savjetovanje provesti dva puta?  Primjerice, ako nakon prethodnog savjetovanja nije bilo primjedbi, ali gospodarski subjekt nakon toga napravi izmjene troškovnika treba li ponovno objaviti prethodno savjetovanje?“

ODGOVOR:" ZJN 2016 definira obvezu provedbe analize tržišta i prethodnog savjetovanja u navedenim slučajevima. Novi Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi, koji na snagu stupa 1.1.2018. detaljnije definira tu obvezu.  

Dakle, naručitelj je obvezan provesti analizu tržišta i na prethodno savjetovanje staviti određene dijelove DON i troškovnike. Nakon savjetovanja, ukoliko smatra potrebnim, ispravlja dokumentaciju i troškovnike. Pri tome, ukoliko te izmjene nisu značajne, ne mora ponovno provoditi prethodno savjetovanje. Međutim, ako su izmjene, iz navedenog proizlazi da bi trebao provesti ponovno savjetovanje. Jesu li izmjene značajne ili ne, odlučuje sam naručitelj.

Isto tako, ZJN ne priječi naručitelja da provede i više savjetovanja, ako je to u interesu postupka, te da održi i sastanke sa zainteresiranim gospodarskim subjektima."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE: „Po novom zakonu (ZJN2016) kod predviđene (okvirne) količine predmeta nabave, stvarno nabavljena količina predmeta nabave može biti veća ili manja od predviđene količine. Znači li to da se može kao po prethodnom ZJN ići u realizaciju do procijenjene vrijednosti ili samo do ugovorene?“

ODGOVOR:„Naručitelji se moraju pridržavati odredbe kojom ne mogu prijeći ugovorenu vrijednost, u protivnom u registru ugovora moraju navesti obrazloženje. Isto tako, kod određivanja predviđenih količina, naručitelj može realizirati više ili manje, a što ovisi o njegovim sredstvima. To je najčešće slučaj kada naručitelj nabavlja više različitih stavki, pri čemu količine pojedinih stavki mogu odudarati od planiranih, ali ipak sve zajedno u okviru ugovorene vrijednosti.

S druge strane, ukoliko ima potrebu, te ima i osigurana sredstva, naručitelj isto tako može naknadno provesti izmjene ugovora, i to u skladu s člancima 315. do 320., bez provedbe novog postupka nabave, i to samo ako izmjene nisu značajne (čl. 321). 

Npr. naručitelju trebaju dodatne količine, čime bi se prešla ugovorena vrijednost. Tada naručitelj može postupiti po članku 320., odnosno izmijeniti ugovor do visine 10% prvotne vrijednosti ugovora, te uz poštivanje ostalih navedenih uvjeta. Drugi slučajevi izmjene, poput načina izmjene cijene, moraju biti navedene u DON."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE: "Članak 254., stavak 1, točka 3. ZJN 2016 navodi da se gospodarski subjekt može isključiti iz postupka javne nabave ako javni naručitelj može dokazati odgovarajućim sredstvima da je gospodarski subjekt kriv za teški profesionalni propust koji dovodi u pitanje njegov integritet.  Što u ovom slučaju predstavljaju "odgovarajuća sredstva"? Na koji način se provjerava istinitost izjave o nepostojanju profesionalnog propusta? Propisuje li naručitelj koje dokaze je gospodarski subjekt dužan dostaviti u ovu svrhu?"

ODGOVOR: "Članak 3. ZJN 2016 definira profesionalni propust kao postupanje gospodarskog subjekta protivno propisima iz područja prava koje uređuje obavljanje njegove djelatnosti, prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu isplate ugovorene plaće, prava tržišnog natjecanja, prava intelektualnog vlasništva te postupanje protivno pravilima struke. Pri tome, člankom 254. stavkom 1. točkom 3. propisana je osnova za isključenje po pitanju profesionalnog propusta. Jedina odrednica koju zakon daje u tom dijelu je dokazivanje putem odgovarajućih sredstava. Iz navedenog proizlazi da je sama odluka o isključenju na naručitelju, koji pri tome mora voditi računa da objektivno sagleda sve dostupne informacije te dokazna sredstva do kojih je mogao doći u utvrđivanju postojanja propusta. Najčešće su to postojanje pravomoćne presude (teško zbog višegodišnjeg trajanja), ili postojanje određenih kazni. Neke je elemente možda lakše utvrditi, putem provjere od strane nadležnih tijela, npr. kod neisplate ugovorene plaće, nepoštivanje kolektivnih ugovora. Znači, mora biti dokazano neprofesionalno postupanje, od strane nekog nadležnog tijela ili sl. Odgovarajuća sredstva ne mogu uključivati mišljenje pojedine osobe ili osoba, posebno ne od strane samog naručitelja.

Što se tiče provjere istinitosti o nepostojanju profesionalnog propusta, naručitelj može vjerovati toj izjavi, ukoliko nema nikakvih suprotnih saznanja. Ali, ako ima ikakvih saznanja da ta izjava ne bi bila istinita, dužan je od nadležnih tijela zatražiti provjeru tih podataka, i to od tijela koja bi mogla imati takve informacije.

Naručitelj ne propisuje posebne dokaze u tu svrhu, osim same izjave, pri čemu se može smatrati da je izjava dana i popunjavanjem ESPD obrasca (izjava g.s. da ne postoje osnove za isključenje)."

Imate li dovoljno bodova za obnovu certifikata iz JN, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE: „Nakon odluke DKOM-a, i budućeg nastavka postupka, u nedoumici smo – trebamo li prvo vratiti ta jamstva? Ili možemo ostaviti isti rok valjanosti jamstva, upotrijebiti ih na budućem otvaranju i otvoriti ponude u najkraćem mogućem roku (žalba je dostavljena 20 min prije otvaranja)? Koji je najkraći mogući rok otvaranja ponuda jer se u budućoj objavi mijenja samo datum otvaranja (pod uvjetom da jamstva vrijede).“

ODGOVOR: „Nakon izjavljene žalbe na DON, naručitelj je obvezan g.s. koji je dostavio dio ponude ne-elektroničkim sredstvima komunikacije vratiti te dijelove ponude, i to neotvorene. Naručitelj tako može pretpostaviti da se radi o jamstvu.  

U opisanom slučaju, naručitelj je vjerojatno otvorio taj dio ponude i utvrdio da se radi o jamstvu.  Nadalje, na javnom otvaranju obvezno se utvrđuje je li bilo odvojenih dijelova ponude, te jesu li ti dijelovi ponude neotvoreni. U skladu s navedenim, kako na javnom otvaranju ponuda dijelovi ponude (jamstva) moraju doći neotvoreni, te ih naručitelj javno otvara, savjetujem da pristigla jamstva, u slučaju izjavljivanja žalbe, svakako vratite ponuditeljima.

Što se tiče roka valjanosti jamstva, isto određujete u skladu sa zakonom. Ukoliko smatrate da vam je ostavljeni rok prekratak, možete izmijeniti taj dio DON i produžiti rok valjanosti ponude, odnosno odrediti ga npr. u mjesecima, npr. 4 mjeseca od isteka roka za dostavu ponuda.  Nakon nastavka postupka, obvezni ste odgovarajuće produžiti rok za dostavu ponuda, a najmanje za onoliko dana koliko je preostalo od dana izjavljivanja žalbe do isteka prvotno određenog roka, u skladu s člankom 419. stavkom 5. ZJN.“

PITANJE: „Ukoliko je odluka o odabiru  objavljena 30. studenog, a rok valjanosti ponude ističe  1.12.2017. zanima nas je li  potrebno zahtijevati od odabranog ponuditelja da produži rok valjanosti ponude do sklapanja ugovora?"

ODGOVOR: "Iako se produženje roka valjanosti jamstva za ozbiljnost ponude traži prije odabira, s rokom koji će pokriti i razdoblje do sklapanja ugovora, a iz razloga kako bi naručitelj bio zaštićen cijelo vrijeme, Zakon ne predviđa traženje nakon odabira. Međutim, isto tako ne kaže niti da ne smijete od ponuditelja s kojim ćete sklopiti OS / ugovor tražiti produženje jamstva do roka sklapanja ugovora. Tu morate sami odlučiti. Npr. ako se radi o bankarskog garanciji, svako produženje košta ponuditelja pa možda ne bi trebalo tražiti. Isto tako, na zadužnici ne piše rok, pa ponuditelj može samo pisano produžiti svoju suglasnost za rok jamstva."

Imate li dovoljno bodova za obnovu certifikata iz JN, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE:

"Ima li  natjecatelj koji nije bio pozvan na dostavu ponude pravo uvida u zahtjeve za sudjelovanjem drugih natjecatelja?"

ODGOVOR "Da. Svaki natjecatelj ili ponuditelj ima pravo na uvid u dokumentaciju, pa čak i onaj kojemu je prethodno poslana odluka o nedopustivosti sudjelovanja a što proizlazi iz samih odredbi zakona i pravilnika. 

Međutim, pravilnik jasno razgraničava u koje dijelove Zapisnika o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje je moguć, pa tako svi natjecatelji mogu ostvariti uvid u 1. dio zapisnika (koji sadržava točke sukladno članku 24. stavku 2. Pravilnika), a u odnosu na 2. dio zapisnika samo u podatke pregleda i ocjene vlastitog zahtjeva za sudjelovanje. U praksi, 2. dio zapisnika se odnosi na svaki pojedinačni zahtjev za sudjelovanje koji, za razliku od 1. dijela zapisnika, sadrži i razloge za nedopustivost sudjelovanja natjecatelja ukoliko postoje, uz popis priloga koji se odnose na taj 2. posebni dio zapisnika. 1. dio zapisnika ionako se dostavlja javnom objavom pa u njega imaju uvid svi, dakle dostupan je unutar EOJN."

2. P: "Ima li natjecatelj koji nije bio pozvan na dostavu ponude pravo uvida u ponude iz drugog dijela ograničenog postupka?

O:"Odredba članka 310. odnosi se na natjecatelje i ponuditelje u odnosu na cjelokupnu dokumentaciju postupka, dakle i na prvu i na drugu  fazu ograničenog postupka, pa prema tome i na ponude. Iz navedenog proizlazi da i natjecatelji koji nisu sudjelovali u 2. fazi postupka mogu izvršiti uvid u ponude.  

Imate li dovoljno bodova za obnovu certifikata iz JN, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE: "Znamo da Jamstvo za ozbiljnost ponude u obliku bankarske garancije mora imati rok valjanosti sukladno roku valjanosti ponude. Ukoliko je otvaranje ponuda = 27.10.2017., a rok valjanosti ponude = 60 dana od dana otvaranja ponuda, znači  26.12.2017. i obzirom da taj rok pada na blagdan koji je neradni dan, da li bankarska garancija mora važiti dan duže, odnosno do prvog slijedećeg radnog dana, što bi bilo 27.12.2017., s obrazloženjem da Naručitelj na neradni dan ne bi bio u mogućnosti naplatiti jamstvo?"

ODGOVOR: "Bankarska garancija mora minimalno važiti do roka kojeg je odredio naručitelj, bez obzira pada li kraj tog roka na neradni dan. Naručitelj je taj koji određuje taj rok, a ponuditelj može ponuditi i duži rok. Važno je da ne smije biti manji.

Ukoliko bi postojali razlozi za naplatu, naručitelj bi trebao voditi računa da naplati na vrijeme, odnosno u roku valjanosti jamstva."

Imate li dovoljno bodova za obnovu certifikata iz JN, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE: "Trgovačko društvo u vlasništvu grada provelo je otvoreni postupak javne nabave (usluge), podijeljen na 18 grupa, procijenjena vrijednost za sve grupe bila je 760.000,00 kn.

Ponude je dostavio je samo jedan ponuditelj i ponude za sve grupe su iznad procijenjene vrijednosti. Nije moguće osigurati dodatna sredstva, a potrebno je žurno imati ugovor. Uz provođenje kojeg postupka se može najbrže doći do ugovora?

Na koji način je moguće provesti pregovarački postupak?

Da li je moguće u pregovaračkom postupku mijenjati opseg grupa i time smanjiti broj grupa s 18 npr. na 8?

Da li je moguće provesti pregovarački postupak da se za svaku grupu provodi zaseban pregovarački postupak?

Da li ima osnova za provođenje natjecateljskog dijaloga?"

ODGOVOR: „U ovom slučaju je moguće napraviti sljedeće:

Ukoliko naručitelj nema osigurana sredstva za sve grupe, najbrži način bi bio odabrati pojedine grupe za koje je moguće osigurati dodatna sredstva i sklopiti ugovor za te grupe, a preostale poništiti zbog nemogućnosti osiguravanja sredstava.

Poništiti sve grupe i ići u novi postupak.

Moguće je ponovno ići u novi otvoreni postupak s novim uvjetima, npr. veća proc. vrijednost, manje grupa ili sl.

Pregovarački postupak je moguće provesti u skladu s čl. 86. st. 5., odnosno u skladu s čl. 131.  ZJN. U ovom slučaju zbog žurnosti. Žurni postupak je potrebno dobro obrazložiti. Vidjeti čl. 131. stavci 1.3. i 2.

Iz Zakona ne proizlazi da se ne mogu mijenjati grupe ili drugi uvjeti (kod žurnosti). Naručitelj sam određuje za koliko će grupa provesti postupke, odnosno mogao bi i za zasebne grupe provesti odvojene postupke. Ipak, trebalo bi voditi računa o učinkovitosti postupka i svrhovitom trošenju javnih sredstava.

Natjecateljski postupak uz pregovore se može provesti, u skladu s čl. 94. stavkom 1. točkom 5. ZJN (ponuda je bila neprihvatljiva). Međutim, trajanje ovog postupka je duže od otvorenog jer se provodi u fazama. 

Natjecateljski dijalog se također može provesti, ali i njegovo trajanje je duže jer se provodi u fazama.“

PITANJE: „U postupku javne nabave sudjelujemo kao zajednica ponuditelja. Međutim, oslanjamo se na sposobnost nekih stručnjaka koji su fizičke osobe. Oni nisu ni u zajednici ponuditelja, niti su poduugovaratelji. Da li i oni moraju ispuniti ESPD obrazac budući da sudjeluju kao fizičke osobe, samostalno i nisu u nekom gospodarskom subjektu? Ili je potrebno nešto drugo u takvom slučaju?“

ODGOVOR: „Vezano uz oslanjanje na fizičku osobu, nedavno je Uprava za sustav javne nabave dala mišljenje prema kojem se fizička osoba koja će odrađivati dio predmeta nabave za ponuditelja može smatrati privremenim zaposlenikom tog ponuditelja. U tom slučaju, potpisom npr. ugovora o djelu, ta fizička osoba se smatra dijelom tvrtke ponuditelja te za njega ne treba popunjavati zaseban ESPD obrazac, već ga je potrebno navesti u obrascu ponuditelja, u ovom slučaju ga navode svi članovi zajednice ponuditelja.“

Imate li dovoljno bodova za obnovu certifikata iz JN, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

      PITANJE: „Može li javni bilježnik ovjeriti izjavu ukoliko su svi potpisnici strani državljani?“

ODGOVOR: „ U praksi naručitelja se u pojedinim izjavama navodi da se prihvaća i izjava ovjerena od javnog bilježnika u RH. U drugim izjavama piše da mora biti ovjerena u državi sjedišta.  Međutim, prakse DKOM-a u ovom dijelu za sada nema. Ukoliko je moguće, najbolje rješenje bi bilo dati izjavu i za ostale subjekte, poimence navedene, od strane osobe koja je hrvatski državljanin a daje za strane državljane, ovjerenu od hrvatskog javnog bilježnika."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

 PITANJE: „U Izvadku iz sudskog registra naveden je Osnivač/član društva XY – jedini osnivač d.o.o., te       Osobe ovlaštene za zastupanje (tvrtka je iz Hrvatske i natječaj je u Hrvatskoj)

XY – direktor, zastupa društvo samostalno i pojedinačno (osoba je strani državljanin i ima adresu stanovanja van Hrvatske ali u EU). i ZX – prokurist (osoba je hrvatski državljanin i ima adresu stanovanja u Hrvatskoj). Može li prokurist samostalno potpisati izjavu o nekažnjavanju?

ODGOVOR: "Nekažnjavanost su dužni dokazati svi oni koji imaju ovlast donošenja odluka ili nadzora, a posebno svi koji su navedeni u sudskom registru. U ovom primjeru to su i osnivač, i direktor i prokurist. Pri tome svaka osoba može dati izjavu za sebe, a jedna od njih za gospodarski subjekt ili jedna osoba - koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje -  može dati i za gospodarski subjekt i za sebe i za ostale. Znači, direktor može dati tu izjavu za sve osobe (i za prokurista), ali prokurist ne može dati za nikoga osim za sebe jer nije osoba po zakonu ovlaštena već po prokuri. U ovom slučaju predlažem da osnivač, koji je iz RH, da izjavu za g.s., za sebe, za direktora i za prokuristu, navođenjem poimence: ime, prezime i OIB svih. Izjava mora biti ovjerena s potpisom kod javnog bilježnika."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE: „Sukladno čl. 263 ZJN i čl 28. st. 1, toč 33 Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, nije nam jasno, treba li uz Zapisnik objaviti i sve popratne ažurirane dokumente koje je dostavio Ponuditelj ili samo popis istih u zapisniku. Isto pitanje i za dokumente dostavljene temeljem članka 293. ("je li popis priloga uz zapisnik" čl 28. st. 1 , toč 33 Pravilnika -  samo popis ili i prilozi idu kao dio zapisnika).“

ODGOVOR: „Ovaj dio nije tako jasno niti napisan u ZJN ili Pravilniku. Međutim, čitajući i druge članke zakona ili pravilnika kojim je pojedinačno definirano da su određeni dokumenti prilozi zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda (npr. čl. 21.7. ili čl. 22.3.), člankom 20. Pravilnika nije egzaktno navedeno da je zapisniku potrebno priložiti i ažurirane popratne dokumente. Također, u članku 28.1.33. Pravilnika navode se primjeri što se mora dostaviti uz zapisnik, te je navedeno i "...  dostavljeni dokumenti,..." što ne znači da se radi o ažuriranim popratnim dokumentima (nije nesporno niti navedeno o kakvim bi se to dokumentima radilo). Iz svega navedenog, dalo bi se iščitati  da kao prilog zapisniku nije potrebno prilagati i tražene ažurirane popratne dokumente, a što je i logično, s obzirom da su isti dokazi u postupku u koje drugi ponuditelji mogu izvršiti uvid nakon dostave odluke o odabiru."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

         PITANJE: „Proveli smo otvoreni postupak javne nabave za razne usluge čišćenja u našoj ustanovi. Zatražili smo izjavu od GS kojom izjavljuje koliko radnika zapošljava na neodređeno vrijeme, a koji će izvršavati usluge čišćenja. Na koji način možemo utvrditi da zaista ponuditelj zapošljava onoliko osoba koliko je naveo u Izjavi?“

ODGOVOR: „Naručitelj propisuje dokumentacijom načine dokazivanja sposobnosti g.s.. U tu svrhu ESPD služi kao preliminarni dokaz. Prije donošenja odluke o odabiru naručitelj provjerava dostavljene informacije (čl. 262.) odnosno traži dostavu ažuriranih dokumenata. Međutim, ukoliko postoji sumnja u istinitost podataka dostavljenih od strane g.s., naručitelj može dostavljene podatke provjeriti, u skladu s člankom 264. st. 4., od nadležnog tijela ili treće strane koja ima saznanja o relevantnim činjenicama. U slučaju usluga čišćenja, od nadležnog tijela koji ima takve podatke možete zatražiti provjeru vaših podataka. U ovom slučaju, možete provjeriti npr. u nadležnoj poreznoj upravi. Takvi podaci budu i dijelom financijskih izvještaja, koji se mogu pronaći na stranicama FINE, međutim treba imati na umu da te financijske izvještaje opet izrađuje sama tvrtka. No, i to je jedan način provjere. Drugim riječima, naručitelj takve podatke može provjeriti kod bilo koje nadležne institucije koja drži takve podatke."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE: „Možemo li skratiti rok za dostavu ponuda za pet dana u otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti kada se ponude dostavljaju i sva korespondencija obavlja putem EOJN, osim mogućnost dostave jamstva u papirnatom obliku.?“

ODGOVOR: "Sukladno članku 232. ZJN, a vezano uz članke 228. i 229. ZJN, naručitelj u navedenim postupcima može skratiti minimalni rok za dostavu ponuda za 5 dana zbog korištenja e-dostave ponude. Dakle, u otvorenom postupku velike vrijednosti, minimalni rok koji se može primijeniti je 30 dana, s tim da treba voditi računa da je to punih 30 dana. U svakom slučaju treba voditi računa o složenosti postupka te koliko je realno vremena potrebno za dostavu valjane ponude."

PITANJE: „ U otvorenom postupku javne nabave ponuditelj je dostavio uzorke papira na kojima piše naziv papira koji je ponudio npr. „Conqueror Laid Diamond White“. S obzirom da se radi o nazivu papira koji je dostavljen kao uzorak, da li je nužno tražiti prijevod ovlaštenog sudskog tumača?“

ODGOVOR: "U postupcima nabave naručitelji mogu tražiti uvjete tehničke i stručne sposobnosti, među kojima npr. tehničku specifikaciju papira uz eventualno ostale dokaze poput kataloga. Ti dokazi, koji su u pisanom obliku, ako su na stranom jeziku, dostavljaju se s ovjerenim prijevod od strane ovlaštenog sudskog tumača. Uz te dokumente, naručitelj može tražiti i dostavu uzoraka pojedinih stavki, kao npr. uzorke papira. S obzirom da se uzorci dostavljaju u fizičkom obliku, najčešće nije potrebno tražiti da se pisani tekst na njima prevodi, osim ako je to opravdano u pojedinim postupcima nabave. U ovom slučaju neuobičajeno je tražiti prijevod teksta na papiru. Međutim, ako tijekom pregleda i ocjene ponuda naručitelju nešto oko tog teksta ili samog uzorka nije jasno ili ne odgovara ponuđenom u troškovniku, svakako bi trebao iskoristiti mogućnost traženja pojašnjenja, u ovom slučaju teksta na papiru, dakle ako smatra da je to potrebno. Dodatno, uzorak papira služi i kao element provjere ili korektiva tijekom izvršenja ugovora, stoga naziv na stranom jeziku tog uzorka mora odgovarati isporučenom tijekom izvršenja. osim toga, naziv papira mora odgovarati nazivu ponuđenog papira iz troškovnika / tehničke specifikacije." 

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE: "1. Pri javnom otvaranju ponuda, ustanovljena je razlika ponuđenog iznosa na uvezu ponude (ponudbenom listu) i troškovniku.

Koja je cijena relevantna?

Kojom se metodom pogreška može „ispraviti“ – naručiteljevim zahtjevom za ispravkom računske pogreške ili nekom drugom?

2. Predmet nabave je podijeljen na grupe, za jednu od grupa je podnesena žalba na odluku od odabiru koja sukladno čl. 422 (3) ne sprječava nastanak ugovora o javnoj nabavi za ostale grupe.

DKOM po službenoj dužnosti pazi i na osobito bitne povrede navedene u čl. 404 (2).

Ukoliko se tom dijelu pronađu nepravilnosti, kako to utječe na daljnji postupak onih grupa za koje žalba nije podnesena?

3. Kako se vrši rangiranje ponuda ukoliko su neke ponude bez PDV-a,  a neke sa?

Konkretno: neki od ponuditelja imaju podizvoditelje koji nisu obveznici PDV-a,  a neki jesu."

ODGOVOR: 

"1.Relevantna je cijena bez PDV-a iskazana u troškovniku, u skladu s člankom 21. stavkom 3. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima j.n.

Od ponuditelja će se tražiti prihvat ispravka računske pogreške, u zahtjevu će se naznačiti koji dio je ispravljen te nova cijena nakon ispravka, nakon čega se sastaviti bilješka iz koje će biti vidljivo koji su dijelovi Ponudbenog lista ispravljeni.

2. O ovom dijelu odlučuje DKOM, odnosno ukoliko utvrdi bitnu povredu postupka, može predmet vratiti naručitelju na ponovno odlučivanje, ili pak poništiti postupak za tu grupu, ovisno u kojem dijelu pronađu nepravilnost.

3. Ovisi o naručitelju, odnosno o  tome uspoređuje li naručitelj ponude s PDV-om ili bez PDV-a, u skladu s člankom 294. ZJN.u"

PITANJE: Može li se referenca za pravnu osobu, odnosno izvršeni ugovor koji je istovjetan predmetu nabave bodovati u postupku?

ODGOVOR:

"Odgovor je ne. Ne mogu se reference koje glase na pravnu osobu bodovati u postupku u sklopu kriterija za odabir ENP. Te reference mogu se tražiti samo u okviru tehničke sposobnosti zato što se odnose upravo na pravnu osobu i nisu direktno vezane uz samu konkretnu ponudu - predmet nabave. DKOM je shodno tome odlučio u više rješenja."

Reference, koje se u biti odnose na apstraktnu sposobnost ponuditelja i nisu vezane direktno uz predmet nabave, ne mogu biti kriteriji za odabir ponude. Ali se mogu bodovati reference stručnjaka i to

onih stručnjaka koji će i izvršavati konkretni predmet nabave, prema pravilima iz DON, odnosno mora se

znati što će se i kako bodovati. Dakle, pravilo je slijedeće: ako se kriterij odnosi na g.s. / ponuditelja - TO NE MOŽE BITI KRITERIJ; a ako se odnosi na predmet nabave - MOŽE."

PITANJE:

"Na natječaj izlazimo s partnerom iz Češke koji nije u funkciji člana zajednice ni u funkciji podizvoditelja. Partner nam ustupa svoje reference o uredno izvršenim ugovorima koji su predmet nadmetanja. Osim izjave o međusobnoj suradnji koju će nam partner dostaviti i u kojoj će navesti da će nam staviti na raspolaganje sredstva/kadrove za izvršenje predmetnog ugovora, moramo li dostaviti i zaseban ESPD kojeg će popuniti partner za sebe?  Jel bi on trebao ispuniti Dio.II Podaci o gospodarskom subjektu, A: PODACI O GOSPODARSKOM SUBJEKTU, B: PODACI O ZASTUPNICIMA GOSPODARSKOG SUBJEKTA i DIO III., a ja kao Podizvoditelj u svojem ESPD-u ispunjavam, između ostalog definiranog natječajem, i  Dio II., C: PODACI O OSLANJANJU NA SPOSOBNOSTI DRUGIH SUBJEKATA ( sa da – nigdje ga ne navodim imenom)?

Pošto će nam partner stavit na raspolaganje svoje reference o uredno izvršenim ugovorima (uvjeti sposobnosti – tehnička i stručna sposobnost), da li taj dio u ESPD obrascu popunjavam ja (ponuditelj) ili partner?

ODGOVOR:

„Ponuditelj može od drugog gospodarskog subjekta imati ustupljene resurse. Međutim, u skladu s točkom 273. stavkom 2. ZJN, na reference o uredno izvršenim ugovorima (što predstavlja stručno iskustvo) može se osloniti samo ako će taj gospodarski subjekt i izvoditi radove ili pružati usluge za koje se ta sposobnost traži, odnosno za taj predmet nabave. I taj g.s. mora popuniti ESPD obrazac, i to posebno relevantni odjeljci A. i B. II. dijela, dio III. - ono što je traženo DON, te relevantni dijelovi IV. dijela obrasca - u ovom slučaju podaci o referencama ili drugim dijelovima koji se daju na raspolaganje ponuditelju. 

Ponuditelj popunjava sve kako je traženo dokumentacijom, a u svom ESPD obrascu popunjava i podatke o g.s. na kojeg se oslanja, popunjava i podatke koje dobija na raspolaganje od drugog g.s., s naznakom u čemu se točno oslanja - točni podaci. Konkretno, dio ESPD koji se odnosi na reference popunjava i ponuditelj i g.s. koji daje te resurse na raspolaganje (oboje).

PITANJE: Postoji li još nešto što mi partner treba dostaviti a ja učitati u svoju ponudu?

ODGOVOR: U tom dijelu treba pratiti DON, ali osim popunjavanja ESPD-a i dostave izjave odnosno sporazuma o poslovno tehničkoj suradnji ili sl., ili izjavu o solidarnoj odgovornosti ako se traži, ništa drugo ne bi trebao dostavljati g.s. koji ustupa svoje resurse.“

ZA ISPRAVNU PRIMJENU ESPD OBRAZACA - KLIK NA EDUKACIJE NA LINKU!

PITANJE:

 „Molim vas mišljenje vezano uz načelo razdvajanja dužnosti. Osoba koja izrađuje tehničke specifikacije u pravilu mora biti različita od ovlaštenog predstavnika isto kao i osoba zadužena za praćenje realizacije ugovora. Pitanje je da li osoba koja izrađuje dokumentaciju o nabavi (znači opći dio ne tehnički) može biti član stručnog povjerenstva odnosno sudjelovati u otvaranju ponuda te u pregledu i ocjeni.“

ODGOVOR:

 „Načelo razdvajanja dužnosti je u javnoj nabavi dosta loše prihvaćeno, većinom zbog nemogućnosti da se ovo i primijeni u praksi, odnosno najčešće je ovo moguće samo djelomično primijeniti u praksi. Najvažniji razlog tome je nedostatak stručnih djelatnika koji su potrebni za svaku fazu procesa nabave.

Zakonom ili Pravilnikom o sustavu unutarnjih kontrola definira se jedna opća uputa o razdvajanju dužnosti unutar pojedinih poslovnih procesa, među njima i u javnoj nabavi, s tim da  ne propisuju detaljnija postupanja.

 U Upitniku o fiskalnoj odgovornosti se traže odgovori na sljedeća pitanja:

- U pripremi tehničke specifikacije sudjelovale su osobe različite od  ovlaštenih predstavnika naručitelja koje ocjenjuju ponude.

- Ovlašteni predstavnici naručitelja koji daju prijedlog za odluku o odabiru bile su različite od osoba koje prate provedbu ugovora.

 Iz pitanja iz upitnika se da zaključiti da osobe koje izrađuju opći dio dokumentacije mogu sudjelovati u otvaranju ponuda, te pregledu i ocjeni ponuda, ali se u praksi isto tumači drugačije, odnosno:

   – osobe koje sudjeluju u izradi dokumentacije o nabavi u pravilu bi trebale biti različite od osoba koje provode otvaranje ponuda, odnosno od osoba koje sudjeluju u pregledu i ocjeni ponuda i koje predlažu donošenje odluke o odabiru odnosno odluke o poništenju

  -  u fazi izvršenja ugovora trebalo bi jasno razgraničiti osobe koje bi bile zadužene za fazu praćenja izvršenja ugovora od osoba koje su vodile postupak javne nabave

  -  u svakom postupku osigurati sudjelovanje osobe ili osoba sa vrlo visokom razinom stručnog znanja za definiranje tehničke specifikacije predmeta nabave

 Zapravo se u praksi dešava da iste osobe često obavljaju cijeli postupak nabave. Ako se može razdvojiti na način da različite osobe rade tehničku specifikacije  to bi bilo dobro.

Uporište za odluku da iste osobe rade opći dio dokumentacije te otvaranje i pregled i ocjenu ponuda može biti u odluci čelnika tijela, iz razloga manjeg broja djelatnika, koji to može dopustiti odnosno da potpiše takvu odluku o osnivanju stručnog povjerenstva.“

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE:

„Postupak se vodi po starom zakonu. Može li Naručitelj nakon rješenja DKOM-a kojom se poništava odluka o odabiru zbog dostave tehničke dokumentacije koja sadrži pojedine izraze na engleskom jeziku, zatražiti prema odredbi 92. st. 3 i st. 5 Zakona o javnoj nabavi od odabranog ponuditelja dostavu sporne dokumentacije na hrvatskom i dodatne dokumentacije za koju utvrdi da je pored one koja je bila predmetom žalbe također manjkava (npr. certifikati, ovlaštenja i sl.).

Dakle, treba li se Naručitelj strogo držati žalbenih navoda ili može upotpunjavanje i proširiti?

Imaju li ponuditelji pravo žalbe na drugu odluku o odabiru samo na dio koji se odnosi na upotpunjavanje ili mogu iznositi i druge navode?

Dakle, hoće li DKOM žalbene navode koji su različiti od upotpunjavanja smatrati zakašnjelim?“

ODGOVOR:

„Temeljem Rješenja DKOM-a, naručitelj bi trebao postupati u granicama onoga što je DKOM naložio, odnosno u okviru žalbenih navoda koji su osnovani. Ukoliko bi naručitelj ponovno ocjenjivao nešto što je po pravilu trebao ocjenjivati tijekom prvog pregleda i ocjene ponuda, otvorio bi prostor za nove žalbene zahtjeve, a na što bi inače žalba bila zakašnjela. Dakle, ukoliko se nitko nije žalio ranije, gubi pravo žaliti se poslije. Ponuditelji se naravno mogu žaliti i na novu odluku o odabiru, i to na ono što je mijenjano u odnosu na prvu."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE:

"Obzirom je uvedena obveza korištenja ekonomski najpovoljnije ponude kao jedinog kriterija za odabir ponude, našli smo se u situaciji da kod raspisivanja natječaja za nabavu usluga čišćenja naših poslovnih prostora ne znamo koji kriterij kvalitete uvrstiti, pored naravno cijene.

Radi se o redovnim uslugama čišćenja naših poslovnih prostora, na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj  bazi.

Što bismo mogli odrediti kao dodatni obvezni kriterij kvalitete za pružanje traženih usluga?“

ODGOVOR:

"Definiranje optimalnih i primjenjivih kriterija ekonomski najpovoljnije ponude u okviru jednog postupka nabave zahtijeva duže vrijeme kvalitetne pripreme, a osim toga i izvrsno poznavanje konkretnog predmeta nabave.

Kod usluge čišćenja, kao uostalom i kod svakog predmeta nabave, potrebno je kao prvi korak identificirati moguće kriterije koji će naručitelju donijeti najbolju vrijednost za novac. U idućem koraku određuje se težina primjenjivih kriterija, dok se u trećem koraku radi izračun prema odgovarajućim formulama.

CILJ provedbe ovoga postupka i srž iz kojeg se crpe kriteriji je - osigurati čist i zdrav radni prostor. Kako to osigurati? Što je potrebno da prostor bude čist te da je zdravstveno i higijenski siguran?

Osim cijene, koja uključuje sve troškove čišćenja u određenom ugovornom razdoblju, kao drugi/e kriterij uključujemo kvalitetu? Tu se postavlja pitanje što znači kvaliteta kod usluga čišćenja. 

 U  nastavku se daju neke ideje koje se mogu razmotriti kod usluga čišćenja:

1. kvaliteta zaposlenika - s obzirom da se u ovom postupku nabave radi o tzv. "uslugama povjerenja" gdje unaprijed ne znamo kako će i hoće li prostor biti očišćen već vjerujemo da hoće, kvaliteta osoblja može biti jako važan kriterij kvalitete. Tu se mogu provjeravati: kvalifikacije i radno iskustvo djelatnika, obrazovanje i edukacija djelatnika, kvalifikacije i stručno iskustvo rukovodećeg osoblja, razina nadzora, način nadzora i kontrole na terenu, i sl.

2. oprema i radni materijal - npr. ekološka i neškodljiva sredstva za čišćenje (zelena), radni strojevi i oprema s kojima raspolaže ponuditelj i sl.

3. metodologija rada - npr. ponuditelji mogu dostaviti izvješća o načinu rada, metodologiji koju koriste, način i sustavu kontrole i nadzora, kontrola kvalitete i sl.  

Ovo je samo primjer u kojem smjeru krenuti, ali na naručitelju je da odredi što je za njega važno, koji su mu prioriteti."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE:

Smijemo li već prilikom dostave ponuda tražiti i dostavu životopisa kako bismo mogli putem kriterija odabira ocijeniti ponude, te u skladu s time tražiti ažurirane podatke ostalih potvrđenih podataka iz ESPD obrasca? Ili je ispravno tražiti u samom ESPD obrascu ponuditelje da navedu podatke za stručni kadar kako bismo mogli iz ESPD obrasca iščitati traženo za kriterij odabira.“

ODGOVOR:

„Ponuditelj po zakonu kao preliminarni dokaz u ponudi dostavlja ESPD obrazac u svrhu dokazivanja da ne postoje OSNOVE ZA ISKLJUČENJE I da su ispunjeni UVJETI SPOSOBNOSTI. Za sve ostalo što se traži u ponudi, pa tako i sve vezano uz kriterije za odabir ekonomski najpovoljnije ponude dostavlja se odmah uz ponudu.“

Za ispravnu primjenu ESPD OBRAZACA preporučamo edukacije na linku!

PITANJE:

„U C dijelu ESPD-a: Osnove povezane s insolventnošću, sukobima interesa ili poslovnim prekršajem postoji pitanje:

Je li gospodarski subjekt sklopio sporazume s drugim gospodarskim subjektima kojima je cilj narušavanje tržišnog natjecanja?

Ako je odgovor da, navedite pojedinosti:

Kako je odgovor na to pitanje kod nas pozitivan, ali je riješen na način da nismo platili kaznu, već smo prihvatili smjernice Agencije za tržišno natjecanje, i u roku kraćem od zadanog,izmijenili ugovore s kupcima koji su bili sporni, (sve je okončano u 07/2017)  moje pitanje je: odgovaram li potvrdno na pitanje u obrascu? Ako DA, do kada , odnosno koji je rok kada nam taj „spor“ zastarijeva?“

ODGOVOR:

"Kad se radi o zabranjenom sporazumu, kada AZTN donese takvu odluku, naručitelja će smatrati da postoji dovoljno vjerojatnih pokazatalje da se tog gospodarskog subjekta isključi iz postupka nabave (vidjeti članak 254. stavak 1. točka 4. ZJN).

 U ovakvom slučaju, g.s. mora te podatke navesti u ESPD obrascu, ali i opisati sve činjenice u svezi navedenog. Razlog zašto treba upisati ovo u ESPD obrazac je u članku 254. stavku 1. točci 8. ZJN - ako g.s. sam ne navede a naručitelj na drugi način sazna (npr. od konkurencije) taj će g.s. svakako biti isključen.

Što se tiče razdoblja isključenja, u ovom slučaju razdoblje isključenja je 2 godine od nastanka događaja, sukladno članku 257. stavku 7. ZJN. Nakon tog razdoblja ne bi trebalo biti potrebe navoditi postojanje ovog razloga isključenja. (U ovom trenutku ne postoje rješenja DKOM-a ili slične presude koje bi dale smjernice navoditi ili ne i nadalje postojanje ovih razloga isključenja.)

Međutim, postoji i olakšavajuća okolonost, a to je samokorigiranje. Dakle, i unatoč postojanju razloga za isključenje po ovoj osnovi, g.s. može dokazati da je poduzeo sve potrebne mjere da se "samokorigira", te da stoga ne bi trebao biti isključen. Tako u tom dijelu ESPD obrasca treba navesti sve činjenice koje idu u prilog tom g.s., a koje pokazuju da je poduzeo sve što može. Ipak, konačnu odluku o tome donosi naručitelj."

Za ispravnu primjenu ESPD OBRAZACA preporučamo edukacije na linku!

PITANJE:

„Ispunjavajući ESPD aplikaciju sa TED-a, došli smo do Dijela IV C Tehnička i stručna sposobnost : Za ugovore o nabavi robe: potvrde institucija kontrole kvalitete.  Molimo Vas pojašnjenje da li na taj dio trebamo odgovoriti sa DA ili NE, a s obzirom da posjedujemo potvrde institucija kontrole kvalitete, ali nas u Dokumentaciji Naručitelj ne traži takav dokaz?!“

ODGOVOR:

"Ukoliko naručitelj nije tražio popunjavanje ovog dijela obrasca ponuditelj to ne treba popunjavati. Međutim, ako i ispuni nešto što nije traženo, ponuditelj neće ništa pogrešno napraviti. Samo je time potvrdio dodatno da je sposoban ."

Za ispravnu primjenu ESPD OBRAZACA preporučamo edukacije na linku!

PITANJE:

„Ukoliko se gospodarski subjekt x prijavljuje na natječaj s podugovarateljem y na čiju se sposobnost oslanja, da li gospodarski subjekt y mora ispuniti sve tražene kriterije za odabir ili samo one za koje se gospodarski subjekt x oslanja na njega?

Točnije, molim Vas da mi objasnite što znači članak 275. ZJN: "Javni naručitelj obvezan je, sukladno pododjeljcima 1. – 3. ovoga odjeljka, provjeriti ispunjavaju li drugi subjekti na čiju se sposobnost gospodarski subjekt oslanja relevantne kriterije za odabir gospodarskog subjekta te postoje li osnove za njihovo isključenje". Što se podrazumijeva pod "relevantni" kriteriji?“

ODGOVOR:

"Gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja mora dokazati nepostojanje osnova za isključenje - obveznih i neobveznih, kako su traženi dokumentacijom, i to isto kao i ponuditelj. Što se tiče kriterija za odabir, obvezan je dokazati ispunjavanje RELEVANTNIH kriterija. To znači da će morati dokazati samo one kriterije za odabir samo u dijelu u kojem daje na ustupanje svoje resurse, odnosno u dijelu kojeg će izvršavati sam. Npr., ako taj g.s. daje na raspolaganje svoje stručnjake, morat će dokazati taj relevantni kriterij za odabir, ali neće morati dokazivati one kriterije koji se na njega uopće ne odnose, npr. ako je tražen katalog, a taj katalog ne dostavlja on već ponuditelj, u tom slučaju će dokaz o katalogu dostaviti ponuditelj a ne g.s. koji daje na ustupanje svoje resurse stručnjaka."

NE PROPUSTITE EDUKACIJU iZ JAVNE NABAVE, REZERVIRAJTE MJESTO TU!

PITANJE:

„Naručitelj u otvorenom postupku nabave usluge, u dokumentaciji o nabavi između ostalog traži da se odmah uz dostavu elektronskih ponuda dostave potvrde ponuditelja o uslugama pruženim u posljednje tri godine kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti.

Također se odmah traži dostava potvrda od Naručitelja kako bi stručnjaci dokazali svoju tehničku i stručnu sposobnost (stručnjaci se ocjenjuju).

Moje pitanje glasi: da li Naručitelj smije tražiti odmah dostavu potvrda jer se radi o uslugama, a ne o radovima. Također, da li se to ne bi trebalo tražiti od najpovoljnijeg ponuditelja, a do tada vrijedi ESPD obrazac i njegove izjave?“

ODGOVOR:

 „Kod javne nabave usluga, kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti vezanog uz iskustvo ponuditelja, naručitelj može tražiti POPIS USLUGA, s navedenim opisom, vrijednosti bez PDV-a, datumom izvršenja i navodom naručitelja tih usluga. Dakle, zakonom nije predviđeno i ne smiju se tražiti potvrde ponuditelja. Ako bi naručitelj tijekom pregleda i ocjene ponuda posumnjao u dostavljene podatke, naručitelj može informacije provjeriti izravno kod druge ugovorne strane. Naručitelj također od ponuditelja ne bi smio tražiti da odmah dostave sve dokaze, već da dostave ESPD kao preliminarni dokaz, a kasnije, tijekom provjere, od najpovoljnijeg ponuditelja može tražiti dostavu dokaza.

U ovom slučaju, vi ste u pravu. Bilo bi dobro naručitelju skrenuti pozornost na to te tražiti izmjenu dokumentacije.

Međutim, dokumentacija možda može biti malo zbunjujuće napisana, pa naručitelj navodi što se čime dokazuje (a što se može krivo shvatiti), te se istim ne traži da se odmah sve i dostavi (u praksi čest slučaj da se na jednom mjestu navodi što se sve dostavlja i čime dokazuje, a na drugom mjestu da je dovoljno uz ponudu dostaviti ESPD obrazac.“

Za ispravnu primjenu ESPD OBRAZACA preporučamo edukacije na linku!

PITANJE:

„U nadmetanju sudjeluju tvrtka x, y, z. Oni su zajednica ponuditelja. Tvrtka x je vodeći član. Svatko od njih daje neke svoje stručnjake. Da li u djelu IV, odjeljak C, pod točkom 2 i točkom 6 svi članovi zajednice ponuditelja pišu sve stručnjake ili možda samo vodeći član mora napisati sve, a ostali članovi svatko svoje? “

ODGOVOR:

„Zajednica ponuditelja popunjava ESPD obrazac u skladu s uputama naručitelja, ako su navedene Dokumentacijom o nabavi. Ukoliko u dokumentaciji nema posebnih napomena o tome, u ESPD obrazac je potrebno da svi članovi zajednice navedu sve stručnjake, ali tako da se vidi koji stručnjak pripada kojem članu zajednice. To je potrebno iz razloga jer zajednica ponuditelja nastupa kao jedan ponuditelj u tom postupku nabave."

Više o primjeni novog zakona ZJN 2016 na edukaciji, KLIK!

PITANJE:

„Što učiniti ako su u postupku javnog nadmetanja male vrijednosti, do 200.000,00 kuna, nastupila dva ponuditelja, /u zajednici ponuditelja7, od kojih je jedan trebao izvršiti ulogu financiranja predmeta nabave, a drugoi ponuditelj isporuku, montažu...i servis predmetnog uređaja , ponuditelj koji je trebao izvršiti financiranje uređaja, nakon što je natječaj završen, izborom, te potpisom ugovora od strane naručitelja, član zajednice ponuditelja koji je bio zadužen za financiranje , ne potpiše ugovor ?
Da li je u dogovoru sa naručiteljem moguće da nositelj zajednice ponuditelja, koji je potpisao ugovor sa naručiteljem, predloži drugi pravni subjekt, koji bi zamijenio  člana zajednice ponuditelja koji je trebao vršiti financiranje uređaja?
Ili naručitelj treba raspisati novi natječaj za financiranje odabranog predmeta nabave?

ODGOVOR:

„Prava i obveze svih članova u jednoj zajednici ponuditelja su ista, s iznimkom da članovi moraju odrediti jednog člana koji će biti ovlašten za komunikaciju s naručiteljem. Zajednica ponuditelja također predstavlja jednog gospodarskog subjekta u smislu zakonskih odredbi.

U slučaju da ponuditelj, a u ovom slučaju zajednica ponuditelja u postupku javne nabave nastupa kao jedan ponuditelj, odbije potpisati ugovor o javnoj nabavi, a ponuda je u roku valjanosti, naručitelj će, sukladno članku 307. stavku 7.  izvršiti ponovno rangiranje ponuda, (izvršiti ponovni pregled i ocjenu ponuda) ne uzimajući u obzir ovu ponudu, te će od tog ponuditelja naplatiti jamstvo za ozbiljnost ponude.

Ponuditelj se u ovom slučaju ne može izmijeniti, odnosno svi članovi zajednice ponuditelja djeluju kao jedan, pa ako jedan član odustane smatra se da su odustali svi članovi.

Dakle, u ovom slučaju bi se donijela nova odluka o odabiru s "novim" najpovoljnijim ponuditeljem. Naručitelj neće provoditi novi postupak nabave, osim u slučaju da u postupku ne preostane više niti jedna valjana ponuda."

Više o primjeni novog zakona ZJN 2016 na edukaciji, KLIK!

PITANJE:

„Planiramo uložiti žalbu DKOM-u na izmjenu dokumentacije; trebamo li poslati i ponudu za ovo nadmetanje – da bi zadovoljili pravni interes – pa se onda Žaliti u roku od 10 dana od otvaranja ponuda – ili ne moramo slati ponudu već samo onaj izvadak iz sudskog registra da dokažemo da imamo pravni interes?“

ODGOVOR:

"Žalitelju je puno lakše dokazati da ima pravni interes ako pošalje ponudu, inače bi trebao puno dokazivati zašto se žali odnosno je li mogao pretrpjeti štetu ako nema namjeru dati ponudu. Stoga preporučujem dati ponudu i time dokazati pravni interes."

Više o primjeni novog zakona ZJN 2016 i praksi DKOM na edukaciji, KLIK!

PITANJE:

„Vezano na 01.07.2017. i stupanje na snagu kriterija ekonomski najpovoljnije ponude vidim da se neki natječaji koji po vrijednosti spadaju u jednostavnu nabavu (do 200.000,00 kn bez pdv-a) i dalje objavljuju prema kriteriju najniže cijene.“

ODGOVOR:

„Zakon o javnoj nabavi definira jednostavnu nabavu kao nabavu čija je procijenjena vrijednost manja od pragova za primjenu zakona. Osim toga, članak 15. zakona propisuje određene odredbe vezane uz jednostavnu nabavu, te je i nabave vrijednosti iznad 20.000 kn potrebno voditi u Planu nabave i Registru ugovora. Za sve ostalo, a temeljem članka 15. stavka 2. pravila za provedbu jednostavnih nabava uređuje naručitelj svojim  općim aktom.

Dakle, na jednostavnu nabavu time se ne primjenjuju odredbe zakona, osim naprijed navedenih. U skladu s tim, na jednostavnu nabavu naručitelj nema obvezu propisivanja  kao kriterij odabira ponude ekonomski najpovoljniju ponudu, ukoliko to ne propiše svojim općim aktom.“

Više o primjeni novog zakona ZJN 2016 na edukaciji, KLIK!

PITANJE: 

"Zanima me što bi prema Zakonu o javnoj nabavi Naručitelju bila ekonomski povoljnija ponuda, ako se na natječaj jave 2 firme, od kojih je jedna u sustavu PDV-a, a druga nije?

Primjerice: Firma koja je u sustavu PDV-a ponudi cijenu 100.000kn + PDV, a firma koja nije u sustavu PDV-a ponudi cijenu 110.000 kn.“

ODGOVOR: „Ovdje nije pitanje je li ponuditelj u sustavu PDV-a ili ne, već je stvar u naručitelju - može li koristiti pravo na pretporez ili ne, odnosno je li po članku 294. Zakona obvezan uspoređivati cijene bez PDV-a ili s PDV-om. Tako npr. središnja državna tijela (ministarstva, državni uredi...) uspoređuju cijene s PDV-om. 

Ukoliko naručitelj može koristiti pravo na pretporez uspoređuje cijene ponuda bez poreza na dodanu vrijednost. U ovom slučaju iz upita, ako naručitelj koristi pravo na pretporez, povoljnija ponuda po cijeni je 100.000 kn bez PDV-a. Odredba o tome uspoređuje li naručitelj cijenu bez ili sa PDV-om bi trebala biti dijelom dokumentacije o nabavi.“

PITANJE: 

„Molimo informaciju o popunjavanju ESPD obrasca: 

Dio II. B: PODACI O ZASTUPNICIMA GOSPODARSKOG SUBJEKTA.

Da li gospodarski subjekt koji popunjava ESPD u tom dijelu unosi podatke o direktoru društva, prokuristi…ili se taj dio popunjava isključivo kada za predmetni postupak ovlasti neku drugu osobu za svoje zastupanje, a koja nije direktor, prokurist i sl.? Ukoliko nije takav slučaj za konkretni postupak, mjesto za odgovor ostaje nepopunjeno?“

ODGOVOR: 

"Dio II. Podaci o zastupnicima g.s. namijenjen je za popunjavanje podacima o osobi/ama koje su za taj konkretni postupak ovlaštene od strane direktora. Ako to nije slučaj za konkretni postupak nabave, može ostati prazno. Ponuditelj pak neće ni pogriješiti ako tu popuni i podacima o direktoru koji je i zakonski zastupnik, ili npr. prokuristu."

Za ispravnu primjenu ESPD OBRAZACA preporučamo edukacije na linku!

PITANJE: „Radi se o nabavi u okvirima  Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali te pokretanju postupka  za usluge u iznosu iznad 500.000,00 kuna.

U pripremi dokumentacije o nabavi, Korisnik ovdje Naručitelj koristi Pravila o postupcima nabave za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi (dalje: Pravilnik).  

Pravilnik se temelji na Zakonu o javnoj nabavi (NN ZJN 10/2016 - dalje: Zakon).

Zanima me   kojoj mjeri koristim Zakon o javnoj nabavi (NN 120/2016). Npr. što se tiče odluke o stručnom povjerenstvu,  izjavama o sprečavanju sukoba interesa, rokovima za dostavom ponuda, kriterijima za odabir ponude? Također može li postupak započeti objavljivanjem Obavijesti o nabavi (OON) na službenim stranicama Naručitelja ili na stranci strukturnifondovi.hr ili predlažete da se OON objavi na obje domene)?

S obzirom da se naručitelj želi zaštiti koje sredstvo osiguranja predlažete kao najefikasnije, a opet da u što manjoj mjeri opterećuje Ponuditelje?

ODGOVOR: "U dokumentu koji uređuje pravila o postupcima nabave za NOJN (http://www.strukturnifondovi.hr/vazni-dokumenti) propisana su pravila za nabavu za neobveznike javne nabave. Tako je, između ostalog, propisano da se za nabave iznad 500.000 kn na stranici www.strukturnifondovi.hr objavljuje Obavijest o nabavi, provjerava se sukob interesa (koji je detaljnije pojašnjen Zakonom o javnoj nabavi, 120/2016), itd., sve kako je definirano Pravilima. Dakle, za sve ono što se u Pravilima izričito navodi da se provodi sukladno Zakonu, u tom je slučaju potrebno postupiti po Zakonu dok su za ostalo mjerodavna Pravila.

Što se tiče objave Obavijesti o javnoj nabavi, obvezna je objava na stranici strukturnih fondova, ali nema zapreke da se objavi i na stranici naručitelja.

Kao sredstvo osiguranja, jamstva nisu obvezna, ali se preporuča da se traže. U tom slučaju postupa se sukladno Zakonu o javnoj nabavi, članci 214. do 217. Najčešće se traži jamstvo za ozbiljnost ponude te jamstvo za uredno ispunjenje ugovora ili jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku, a što ovisi i o samom predmetu nabave. Ponuditelje najmanje opterećuje zadužnica ili bjanko zadužnica kao sredstvo jamstva, dok im je bankarska garancija dosta skuplja."

PITANJE:

„Naručitelj je proveo otvoreni postupak javne nabave. Najpovoljniju ponudu nudi zajednica ponuditelja, a koja se sastoji od nekoliko gospodarskih subjekata. 

U međuvremenu, jedan gospodarski subjekt iz zajednice pripojio se drugom gospodarskom subjektu iz zajednice.  Molim za savjet, u kojoj fazi utvrditi statusnu promjenu društva te da li da donesemo odluku o odabiru ponude zajednice (u starom sastavu prije pripojenja) ili da utvrdimo promjenu u zapisniku te donesemo odluku o odabiru ponude zajednice (u novom sastavu) ili nešto treće.“

ODGOVOR: 

"Pripajanjem jednog tijela drugom novo tijelo je pravni slijednik tog subjekta te preuzima njegova prava i obveze. U ovom slučaju u zapisniku bi se trebalo konstatirati promjena s obrazloženjem i dokazom (novi izvadak iz sudskog registra)  te temeljem toga donijeti odluku o odabiru te "nove" zajednice."

Molim Vas odgovore na ovaj niz pitanja vezanih uz selekciju ponuda:

P1:  "Najpovoljniji ponuditelj za grupu A u ESPD obrascu označio je da nije osuđen pravomoćnom presudom. U ESPD obrascu (podaci o zastupnicima) navedena je direktorica ali nije navedena OSOBA po zakonu ovlaštena za zastupanje?

ODGOVOR: "U ovom dijelu ponuditelj navodi podatke o osobi koja će ga zastupati u tom konkretnom postupku nabave. Predviđeno je za popunjavanje o zastupnicima po ovlasti / punomoći, npr. ako je za taj postupak ovlašten direktor prodaje ili sl. Međutim, u tom dijelu ponuditelji, najčešće mali, upisuju podatke o direktoru ili osobi koja po zakonu zastupa taj g.s.

P2: "Uz ESPD obrazac u ponudi je dostavio i izjavu o nekažnjavanju koja je potpisana od strane direktorice (nije ovjerena kod javnog bilježnika). U izvatku iz sudskog registra navedeno ja da direktorica pojedinačno i samostalno zastupa društvo.S obzirom da se radi o najpovoljnijem ponuditelju, moramo li tražiti izjave o nekažnjavanju i za članove nadzornog odbora?"

ODGOVOR: "S obzirom da je ovo postupak male vrijednosti, naručitelj može ali nije obvezan tražiti ažurirane popratne dokumente, a ako i traži može tražiti izvornike ili ovjerene preslike ili pak neovjerene preslike, ovisno što je navedeno dokumentacijom. Dakle, naručitelj sam odlučuje. U ovom slučaju dostavljena je izjava o nekažnjavanju za direktoricu, neovjerena. Ukoliko je dokumentacijom navedeno da će se tražiti ažurirani popratni dokumenti, i to za sve članove, tada je to potrebno i tražiti, i u obliku kako je navedeno dokumentacijom. Ako dokumentacijom nije navedeno, ne morate tražiti."

P3: "Drugorangirani ponuditelj u ESPD obrascu (sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti) pod točkom 1 naveo je samo da je upisan u odgovarajuće strukovne ili obrtne registre, nije naveo naziv niti web adresu; jesmo li smo obavezni od drugoraniranog ponuditelja (ukoliko je ponuda prvorangiranog ponuditelja ispravna i potpuna) tražiti upotpunjavanje?

ODGOVOR:" U ovom dijelu ponuditelj upisuje podatke sukladno onome što se traži ESPD obrascem. Kako je naručitelj obvezan napraviti pregled i ocjenu ponuda te u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda navesti cijelu analitiku, za sve ponuditelje, naručitelj mora imate sve podatke za tu analitiku. Ukoliko u ESPD obrascu nešto nedostaje, od ponuditelja bi se trebalo tražiti pojašnjenje. Međutim, zakon predviđa i da sam naručitelj neke informacije može sam provjeriti. U ovom slučaju naručitelj može sam otići u sudski registar te provjeriti izvadak iz registra za tog ponuditelja te isto navesti u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda."

P4: "Drugorangirani ponuditelj u ESPD obrascu nije popunio podatke (sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, tehničku stručnu sposobnost) ali je dostavio dokumente u ponudi (izvadak iz sudskog registra, tražena rješenja) – da li treba tražiti upotpunjavanje ponude?

ODGOVOR: "ESPD predstavlja preliminarni dokaz te ponuditelj ne mora dostavljati dokumente koji su navedeni u ESPD obrascu. Međutim, ako je ponuditelj odmah dostavio i "prave" dokaze, naručitelj ih ne smije ignorirati već ih pregledava, bez obzira je li to navedeno u ESPD obrascu. U tom slučaju ne traži upotpunjavanje ponude jer nema smisla tražiti dokumente koje već posjeduje."

P5: "Drugorangirani ponuditelj ima grešku u troškovniku, jesmo li obavezni tražiti ispravak računske pogreške?"

ODGOVOR: "Da, u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda treba napraviti cijelu analitiku."

P6: "Ako ponuditelja odbijamo jer nije dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude, da li svejedno moramo pregledati cjelokupnu ponudu? ima li smisla zadnje rangiranog ponuditelj tražiti upotpunjavanje ponude, odnosno da dostavi jamstvo za ozbiljnost ponude?

ODGOVOR: "Jamstvo za ozbiljnost ponude se ne može naknadno dostaviti. Takva se ponuda odbija. U skladu s člankom 291. naručitelj redoslijedom provjerava određene elemente tijekom pregleda i ocjene ponuda. Jamstvo se provjerava prvo te ako nije dostavljeno, i ponuda se odbija. Zakon ne navodi izričito je li u tom slučaju potrebno pregledati i ostale elemente po redoslijedu, ali samim time što je propisan redoslijed, može se zaključiti da nije potrebno dalje provjeravati."

P7: "Ponuditelj uopće nije dostavio ESPD obrazac – da li se smije tražiti upotpunjavanje ponude da se traži ESPD obrazac koji nije dostavljen?"

ODGOVOR: "I u ovom dijelu zakon ne govori izričito što napraviti ako nije dostavljen ESPD obrazac. On predstavlja preliminarni dokaz, te ako su u ponudi već dostavljeni svi dokazi, naručitelj dakle ima sve informacije za pregled i ocjenu ponuda. Međutim, nema zapreke niti da traži dostavu ESPD obrasca." 

P8: "Ponuda je iznad procijenjene vrijednosti (treće rangirani ponuditelj), ponuditelj nije dostavio jamstvo i ESPD obrazac – da li odmah odbiti ponudu zbog cijene i ne vršiti daljnji pregled ili izvršiti daljnji pregled ponude i tražiti upotpunjavanje?"

ODGOVOR: "Nema jamstva - ponuda se odbija. Što se tiče procijenjene vrijednosti, uvijek se gleda najpovoljnija ponuda, je li u okviru procijenjene vrijednosti ili ne."

P9: "U troškovniku je bilo potrebno naziv proizvoda i proizvođača, pakiranje proizvoda. Ponuditelj nije naveo proizvođača i pakiranje. Smijemo li tražiti upotpunjavanje/pojašnjenje troškovnika?"

ODGOVOR: "Da, naručitelj mora učinkovito provjeriti sve informacije i biti siguran što se nudi." 

P10: "U dokumentaciji je traženo „Rješenje o upisu u Upisnik objekata odobrenih u poslovanju s hranom koje izdaje nadležno Ministarstvo kako je traženo točkom 4.1.2. DON-a;

Za potrebe utvrđivanja okolnosti iz točke 4.1., Traženi dokazi: ESPD obrazac (Dio IV. Kriteriji za odabir, Odjeljak A: Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti: točka 1).

Ponuditelji su u ESPD obrascu naveli da, ali nisu naveli izdavatelja rješenje – da li moraju navesti izdavatelja, da li treba tražiti upotpunjavanje?

ODGOVOR: "Inače, s obzirom da se radi o nabavi roba, naručitelj to nije smio tražiti u okviru sposobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti, već pod ostalim uvjetima ugovora. Ali kako više nema mogućnosti mijenjati DON, naručitelj postupa prema dokumentaciji. Traži pojašnjenje odnosno upotpunjavanje."

P11: "Ukoliko je ponuditelj u ponudi dostavio rješenje, ali u ESPD obrascu nije naveo izdavatelja trebamo li tražiti upotpunjavanje?"

ODGOVOR: "Dostavio je rješenje, pa naručitelj već ima taj dokument."

P12: "U dokumentaciji je traženo „Rješenje / Uvjerenje nadležnog ministarstva ili Potvrdu nadležnog županijskog tijela,da ponuditelj ima integriran HACCP sustav samokontrole kako je traženo točkom 4.2.2. DON-a;

Traženi dokazi: ESPD obrazac Dio IV. Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta Odjeljak D: Sustavi osiguranja kvalitete i norme upravljanja okolišem“

Ponuditelji su u ESPD obrascu naveli da, ali nisu naveli izdavatelja rješenje – da li moraju navesti izdavatelja, da li treba tražiti upotpunjavanje?

ODGOVOR: "Treba tražiti pojašenjenje odnosno upotpunjavanje"

Za ispravnu primjenu ESPD OBRAZACA preporučamo edukacije na linku!

PITANJE: 

"Molimo savjet vezano za članak 28. ZJN. Sukladno stavku 5. u registru ugovora navode se svi predmeti čija je vrijednost jednaka ili veća 20.000,00 kuna. S obzirom da mi kao javni naručitelj imamo mogućnost izdavanja narudžbenica za nabavu čija je vrijednost manja od 70.000,00 kuna, zanima nas je li potrebno u registar ugovora upisati i podatke o nabavama koje su sklopljene putem narudžbenica?“

ODGOVOR: 

"U registar se upisuju i predmeti nabave koji se nabavljaju putem narudžbenica, sukladno svom općem aktu, a čije vrijednosti iznose više od 20.000 kn, odnosno do 70.000 kn u Vašem slučaju. Isto nije vezano uz način nabave, odnosno postupak koji provodite u tu svrhu. Dakle, i postupci jednostavne nabave se unose u Plan nabave i Registar ugovora, i to za sve iznose veće od 20.000 kn."

PITANJE: “U otvorenom postupku žalba se izjavljuje u roku od deset dana, i to od dana:

1. objave poziva na nadmetanje, u odnosu na sadržaj poziva ili dokumentacije o nabavi

2. objave obavijesti o ispravku, u odnosu na sadržaj ispravka

3. objave izmjene dokumentacije o nabavi, u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije

4. otvaranja ponuda u odnosu na propuštanje naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene dokumentacije o nabavi te na postupak otvaranja ponuda.”

Što se podrazumijeva pod tim VALJANO?

Riječ je o zahtjevu izmjene dokumentacije i troškovnika – gdje naručitelj na Zahtjev od 3 stranice odgovara samo sa "NE PRIHVAĆA SE."

Može li se odgovor naručitelja svrstati u ovu kategoriju da nije VALJANO ODGOVORIO na Zahtjev i što se treba dokazivati u Žalbenom postupku?

ODGOVOR:  "U ovom slučaju, mišljenja sam da naručitelj nije valjano odgovorio na upit gospodarskog subjekta jer nikako nije obrazložio svoj odgovor. Također treba vidjeti je li upitom postavljeno više pitanja na koja naručitelj nije odgovorio. Dakle, trebalo bi dokazati na što naručitelj nije odgovorio te je li trebao obrazložiti svoj odgovor zašto se zahtjev ne prihvaća."

Više o primjeni novog zakona ZJN 2016 na edukaciji, KLIK!

Molim Vas odgovore na slijedeća pitanja bazirana na različitim situacijama:

1. Da li tvrtka X mora svim zainteresiranim ponuditeljima ponuditi istu cijenu nabave specifičnog predmetnog materijala ako se ni u jednoj od ponuda neće pojaviti niti kao podugovaratelj niti kao ponuditelj?

ODGOVOR:  "To ovisi o poslovnoj odluci te tvrtke - opskrbljivača. Ona radi s kim hoće i pod istim ili različitim uvjetima"

2. Da li ta tvrtka mora svim zainteresiranim ponuditeljima ponuditi istu cijenu nabave tog predmetnog materijala ako se kod tih istih ponuditelja pojavljuje u svojstvu podugovaratelja? Da li bi različita cijena rezultirala narušavanjem tržišnog natjecanja?

ODGOVOR:  "Isto kao prethodni odgovor. Naručitelj se zapravo ne treba zamarati poslovnim odlukama tvrtke koja prodaje taj materijal. Ponuditelj odgovara za svoju ponudu."

3. Ako s tom tvrtkom nastupimo kao zajednica ponuditelja (zajednica gospodarskih subjekata) i potpišemo sporazum o poslovnoj suradnji, da li ta tvrtka i dalje može drugim ponuditeljima nuditi svoj materijal kao dobavljač ili čak biti podugovaratelj, te da li ponuđene cijene moraju biti jednake za sve ponuditelje ili mogu biti različite?

ODGOVOR:  "Član zajednice ponuditelja može biti i podugovaratelj drugima ali ne može biti ponuditelj ili član zajednice ponuditelja kod drugih. Ukoliko je  pak član zajednice, onda bi trebao imati iste interese kao i ostali članovi zajednice."

4. Ukoliko s tom tvrtkom nastupimo kao zajednica ponuditelja (zajednica gospodarskih subjekata) i potpišemo sporazum o poslovnoj suradnji kojim se osiguravamo da ta tvrtka neće nikome drugome nuditi traženi materijal, da li bi to rezultiralo narušavanjem tržišnog natjecanja?

ODGOVOR:  "To je stvar vašeg dogovora i poslovne suradnje. Narušavanje tržišnog natjecanja bi predstavljao zabranjeni sporazum npr. ili slični dogovori."

Više o primjeni novog zakona ZJN 2016 na edukaciji, KLIK!

PITANJE: 

"Mi smo ponuditelji koji se javljaju na natječaj s podugovarateljem na čiju se tehničku i stručnu sposobnost oslanjamo (stavlja nam na raspolaganje stručnjaka s traženim kvalifikacijama). Da li u svom ESPD obrascu moramo popuniti podatak o tom stručnjaku ili taj podatak navodi samo podugovaratelj u svom ESPD-u?„

ODGOVOR: 

"Ponuditelj u svom ESPD obrascu, u dijelu II.C., navodi podatke o gospodarskom subjektu na čiju se sposobnost oslanja i u kom dijelu (u skladu s dokumentacijom o nabavi). U svom ESPD obrascu također popunjava i relevantne podatke. Tako, ako se oslanja na stručnjaka s traženim kvalifikacijama, popunit će podatke u dijelu IV.C. (točka 2. ili točka 6., ovisno što je traženo dokumentacijom), s navodom da je stručnjak (ime i prezime i kvalifikacije) dan na raspolaganje. U tu svrhu je potrebno dostaviti i Izjavu s Ugovorom / Sporazumom o poslovno tehničkoj suradnji ili sličnim dokumentom.

Osim navedenog, potrebno je dostaviti i ESPD obrazac drugog gospodarskog subjekta koji daje svoje resurse na raspolaganje s popunjenim relevantnim podacima, između ostalim i podacima popunjenim u dijelu IV.C. (točka 2. ili točka 6., ovisno što je traženo dokumentacijom), s navodom da tog i tog stručnjaka (ime i prezime i kvalifikacije) daje na raspolaganje ponuditelju."

Za ispravnu primjenu ESPD OBRAZACA preporučamo edukacije na linku!

PITANJE: „Ukoliko Naručitelj u postupku pregleda i ocjene zatraži upotpunjavanje podataka ESPD-a koji nedostaju, da li se na kraju ESPD obrasca stavlja datum predaje ponude (prvog ESPD obrasca) ili novi datum nakon traženja upotpunjavanja?“

ODGOVOR:  "Naručitelj može tražiti pojašnjenje podataka u ESPD-u tako da traži objašnjenje / dopunu u obliku dopisa, ne nužno novog ESPD-a. Ako i traži ESPD, koji je preliminarni dokaz, i ako se stavlja datum, stavlja se novi datum, ne stari."

Za ispravnu primjenu ESPD OBRAZACA preporučamo edukacije na linku!

PITANJE: "U e-ponudi nije dostavljeno jamstvo za ozbiljnost ponude koje se moglo dostaviti odvojeno od ponude u papirnatom obliku kao garancija banke (u tom slučaju presliku je bilo potrebno uvezati u ponudu) ili uplatiti novčani polog (presliku uplate je trebalo dostaviti u ponudi). Može li se za jamstvo tražiti pojašnjenje odnosno upotpunjavanje? 

Ista ponuda ima računsku grešku – je li obavezno traženje ispravka računske greške (razlika je 0,01 kn), s obzirom da je ponuda drugo rangirana i koji se rok daje za isto ?"

ODGOVOR: "Jamstvo za ozbiljnost ponude se mora dostaviti u ponudi i nije moguća njegova naknadna dostava. Takva ponuda je nepravilna i odbija se temeljem čl. 295."

"Ako se radi o istom ponuditelju, ponuda se prethodno odbila i ne treba tražiti ispravak računske greške. Da nije riječ o istoj ponudi, trebao bi se tražiti ispravak u roku ne kraćem od 5 dana s obzirom da se treba napraviti analiza svih ponuda u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda. Prema svim ponudama se postupa transparentno i bez diskriminacije kako bi analiza svih ponuda bila rađena prema istim principima. Međutim, samo od prvog rangiranog se traži provjera u smislu dokazivanja s dokumentima."

PITANJE:

„Dobili smo odluku o odabiru za nadmetanje koje je provedeno po starom zakonu, da li to znači da se i žalba treba raditi po odredbama starog zakona?

Također, ukoliko se žalimo na odluku o odabiru ponuditelja koji nije ni izdaleka zadovoljio tehničke karakteristike, za razliku od nas koji u katalogu koji smo priložili nismo naveli baš sve od riječi do riječi tražene karakteristike, jel bi u tom slučaju komisija odbila našu žalbu ili bi bez obzira što niti mi npr. ne možemo 100 % dokazati teh. karakteristike ipak vratila predmet na ponovno odlučivanje obzirom da niti odabrani ponuditelj nije zadovoljio niti izdaleka?“

ODGOVOR: 

"Ukoliko se postupak provodio po starom zakonu, vrijede i stara pravila za žalbeni postupak.

Ukoliko možete dokazati da odabrani ponuditelj nije zadovoljio tehničke specifikacije, DKOM bi u slučaju osnovanih žalbenih navoda mogao postupak vratiti na ponovno odlučivanje. To znači da bi naručitelj morao ponovno provesti pregled i ocjenu ponuda te od oba ponuditelja zatražiti pojašnjenje i upotpunjavanje ako je to moguće, s tim da ne smije doći do izmjene predmeta nabave. Ako bi u tom ponovljenom pregledu prvotno odabrani ponuditelj uspio dokazati / pojasniti ono što je traženo, naručitelj bi mogao opet odabrati njegovu ponudu. Ako ne bi u tome uspio, a vi da, naručitelj bi morao odabrati Vašu ponudu."

Nastavno na praksu DKOM-a, preporučamo edukaciju: KLIK

PITANJE: " Zajednicu ponuditelja čine firma X i Y. Ja sam firma X (vodeći član) i od 7 stručnjaka imam samo 2. Da li trebam ESPD samo za moju firmu ili i za moja dva stručnjaka?

Također firma Y je pridruženi član i ima 3 stručnjaka. Da li trebam ESPD samo za firmu Y (navode se stručnjaci u dijelu IV.) ili posebno ESPD i za ta 3 stručnjaka?

Mora li svaka osoba (konkretno traženo 7 stručnjaka) treba poseban ESPD u zajednici ponuditelja ili samo dva ESPD-a (jer sa svi ispunjenim točkama, sukladno dokumentaciji o nabavi?"

ODGOVOR: "Pravilo kod dostave ESPD obrazaca je slijedeće: KOLIKO RAZLIČITIH GOSPODARSKIH SUBJEKTA SUDJELUJE U PONUDI, TOLIKO MORA BITI OBRAZACA, pod uvjetom da se kriteriji po grupama ne razlikuju. Dakle, ponuditelj mora osigurati da uz svoju ponudu dostavi i ESPD obrasce svakog od gospodarskih subjekata koji daju svoje resurse na raspolaganje. Važno je naglasiti da se ne dostavlja ESPD za osobu, već za gospodarski subjekt koji te svoje osobe daje na raspolaganje drugome.

U Vašem primjeru, zajednica ponuditelja X i Y ima svoje stručnjake koje navodi svom ESPD obrascu. Preostale stručnjake dobit će na raspolaganje od drugog g.s.I taj drugi g.s.mora dostaviti Vama - ponuditelju svoj ESPD obrazac u kojem navodi stručnjake koje će Vam dati na raspolaganje, dakle u jednom obrascu sve stručnjake. (Navesti imena i prezimena svih stručnjaka.)

Sažeto: 

Firma X - ispunjava svoj ESPD obrazac gdje navodi svoja dva stručnjaka, 3 stručnjaka od firme Y s kojom je u zajednici, te od firme Z koja daje na raspolaganje svoje stručnjake, njih 2, što je ukupno 7 traženih stručnjaka.

Firma Y -   ispunjava svoj ESPD obrazac gdje navodi svoja 3 stručnjaka,  2 stručnjaka od firme X s kojom je u zajednici,  te od firme Z koja daje na raspolaganje svoje stručnjake, njih 2, što je ukupno 7 traženih stručnjaka.

Firma Z -  ispunjava svoj ESPD obrazac gdje navodi svoja dva stručnjaka, koja daje na raspolaganje zajednici ponuditelja  X i Y.

Inače, zakonska odredba koja kaže da se pod istim uvjetima zajednica gospodarskih subjekata može osloniti na sposobnost članova zajednice ili drugih subjekata, znači da se zajednica može osloniti na tehničku i stručnu ili na ekonomsku sposobnost. Npr. ako se traži financijska sposobnost određenog prometa, ili potrebna oprema i alat, ili sl. a jedan nema dovoljno već se u tom dijelu oslanja na svom člana zajednice.

 ESPD daje gospodarski subjekt, ne svaki zaseban stručnjak, dakle, ukupno 3 ESPD-a."

Za ispravnu primjenu ESPD OBRAZACA preporučamo edukacije na linku!

PITANJE: 

„Molim pojašnjenje za slučaj kad Naručitelj želi dodatnim kriterijima, a koji nisu propisani Zakonom o javnoj nabavi, osigurati najbolju ponudu za svoje potrebe te Dokumentacijom za nabavu propisuje poglavlje Kriterij za odabir ponude, kojim traži određeni broj raznovrsnih stručnjaka, za koje propisuje specifične potvrde osobnih referenci koje potom boduje i ocjenjuje ekonomski najpovoljniju ponudu u odnosu cijene i tih osobnih referenci.

Naručitelj nije naveo da se išta od tih podataka upisuje u ESPD obrasce niti nositelja ponude niti podugovaratelja ili dr. subjekata. U ponudi se dostavljaju osobne reference, ali i popis upravo traženih stručnjaka i Izjave o stavljanju stručnjaka na raspolaganje. Treba li se i gdje u ESPD obrascima navoditi ispunjavanje tih traženih dodatnih kriterija? 

ODGOVOR: 

"ESPD obrazac se veže isključivo uz kriterije za kvalitativni odabir, dakle osnove za isključenje i uvjete sposobnosti, a shodno tome i na oslanjanje na tuđe resurse i podugovaratelje u dijelu u kojem je to relevantno i povezano s kriterijima za kvalitativni odabir.  

Sve ostalo što naručitelj propisuje dokumentacijom o nabavi nije predviđeno za popunjavanje u ESPD obrascu, pa tako niti kriteriji za odabir ponude. Shodno tome, dokazi koji služe u svrhu dokazivanja kriterija za odabir ponude dostavljaju se odmah u ponudi.

Napomene radi, naručitelj ne može propisati iste kriterije i kao kriterije za odabir ponude i kao uvjete sposobnosti."

PITANJE:  Kada TOČNO sredstva moraju biti osigurana u otvorenom postupku javne nabave male vrijednosti, da li u trenutku donošenja Odluke ili u  trenutku nastanka ugovorne obveze, ili pak u trenutku novčane obveze?

ODGOVOR: "Člankom 298.1.9. navodi se da će naručitelj poništiti postupak javne nabave ako " je cijena najpovoljnije ponude veća od procijenjene vrijednosti nabave, osim ako javni naručitelj ima ili će imati osigurana sredstva." Iz navedenog proizlazi da u trenutku donošenja odluke naručitelj mora znati hoće li imati sredstva ili ne, odnosno ima li ih ili ne. Također proizlazi da u tom trenutku naručitelj zaista ne mora imati sredstva, ali mora biti siguran da će ih imati, npr. ako se radi o okvirnom sporazumu, a ugovor će se sklopiti po definiranim uvjetima, te u tom trenutku moraju postojati sredstva. Ali ako se sklapa ugovor temeljem odluke, naručitelj bi u trenutku donošenja odluke trebao imati sredstva, osim ako je potrebna suglasnost mjerodavnog tijela, kao npr. za višegodišnje financiranje."

Vezano uz pripremu DoN, svakako dođite na edukaciju: KLIK

PITANJE: „U postupku male vrijednosti, Naručitelj je donio odluku o odabiru, odabravši ponuditelja koji je imao povoljniju ponudu, ali koja ne zadovoljava tehničke karakteristike.

Pri tome, obzirom da se radi o nabavi male vrijednosti, nije tražio nikakve dokaze o sposobnosti prije donošenja odluke, već je donio odluku na temelju ESPD obrasca.

Može li Naručitelj samoinicijativno mijenjati odluku o odabiru, nakon recimo tih saznanja, odnosno da obrazloženje bude da je temeljem prigovora drugog ponuditelj i naknadnom provjerom ustanovio da je donio pogrešnu odluku, istu mijenjati ( u novom zakonu postoji mogućnost izmjene iste u nekim slučajevima) kako bi se izbjegli troškovi žalbe i trošak vremena ili je isto moguće riješiti samo putem žalbe? Isto tako, ukoliko bi nakon dostave dokumenata Naručitelj uvidjeo da ponuda ne odgovara, on ponudu može poništiti i ići u odabir prvog slijedećeg ponuditelja?“

ODGOVOR: "U skladu s čl. 305. ZJN, naručitelj u roku za žalbu (10 dana) može izmijeniti svoju odluku. Pri tome zakon navodi primjere što može ispraviti, ali zapravo ne daje neku granicu u tim izmjenama. Također se navodi da ispravlja ..."te druge očite netočnosti" iz čega proizlazi da može ispraviti sve što je netočno napisao. Iz navedenog može proizaći da bi možda mogao promijeniti i druge bitnije stvari. Međutim, tu se postavlja drugo pitanje, ako je naručitelj naknadno saznao da je pogrešno izvršio pregled i ocjenu ponuda čime nije provjerio ponuditelja, ipak bi nakon saznanja trebao provjeriti informacije te tražiti dostavu dokumenata, a to bi vjerojatno potrajalo i više od roka za žalbu. Uz to bi mogao i proteći rok za žalbu pa više ne bi bilo mogućnosti za naknadnu žalbu u vezi naručiteljeve eventualne ispravljene odluke. 

Dakle, ovaj institut je dobar institut kod manjih ispravaka, poput gramatičkih grešaka ili slično, ali se postavlja pitanje opravdanosti kod većih pogrešaka poput pogrešno odabranog ponuditelja.

Nije jednostavno samo tako odbiti ponudu jednog ponuditelja a bez da ga je naručitelj tražio pojašnjenje i upotpunjavanje, a ako bi to tražio trebao bi naravno mijenjati i zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda jer onaj prvi kojeg je prethodno donio više ne bi odgovarao činjenicama. 

Institut pojašnjenja i upotpunjavanja je važan institut u javnoj nabavi i naručitelj je obvezan obrazložiti u zapisniku ako ga ne koristi (članak 293.). Dakle, naručitelj mora biti pažljiv u svom postupanju, a pogotovo prilikom pregleda i ocjene ponuda jer počinjene pogreške kasnije teže može ispraviti. Također, ako naručitelj uvidi da ponudu odabranog ponuditelja mora odbiti temeljem zakonskih odredbi, tj. kada niti nema potrebe za pojašnjenjem i upotpunjavanjem, i u tom slučaju mora promijeniti zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda. Međutim, zakon ne govori da se zapisnik može promijeniti, već spominje odluku tako da je teško reći koje je najbolje postupanje naručitelja. Naručitelj je taj koji, u skladu s člankom 301, samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti, i sve odluke bi trebao moći obrazložiti i "obraniti" ako bi došlo do žalbe."

PITANJE: "S obzirom da se dio laboratorijskog pribora koji se nabavlja koristi za potrebe već postojeće opreme određenih proizvođača (u troškovniku je to naznačeno za svaku takvu stavku), te da nam je u tom slučaju vrlo važna kompatibilnost, da li je diskriminatorno tražiti od ponuditelja da, ukoliko nude jednakovrijednu robu za takvu opremu, dostave i potvrdu/suglasnost proizvođača opreme o dopustivosti korištenja takvog proizvoda u njegovoj opremi ili ispitni izvještaj priznatog tijela.Takva bi potvrda bila dokaz da je nuđeni proizvod pogodan za upotrebu u navedenoj opremi, odnosno da korištenje ponuđene robe ne mijenja jamstvene uvjete opreme, odnosno da u jamstvenom roku, kao i izvan njega, uporaba ponuđene robe ne utječe na pravilan rad opreme, te da je ponuđena roba jednakovrijedna originalu. Iz te potvrde/suglasnosti mora biti vidljivo da proizvođač opreme ili priznato tijelo koje je napravilo ispitni izvještaj „dozvoljava“ da se ponuđena „ili jednakovrijedna“ roba smije koristiti u opremi određenog proizvođača, a da to neće utjecati na rad opreme na način i u skladu kako je navedeno. Ukoliko nije diskriminatorno, da li bi to onda bio kriterij za odabir GS (uvjet sposobnosti) – tehnička i stručna sposobnost - članak 259. stavak 13.b) ZJN?"

ODGOVOR: „Naručitelj može dokumentacijom tražiti sve one uvjete sposobnosti koji su mu bitni u svrhu dokazivanja sposobnosti tog ponuditelja za kvalitetno izvršenje predmeta nabave. Suglasnost proizvođača opreme može se također tražiti. Međutim, treba imati na umu je li uopće moguće dobiti takav dokument, odnosno daju li proizvođači opreme takvu suglasnost. Ispitni izvještaj neovisnog priznatog tijela je uvijek dobar dokaz. Je li ponuđena roba jednakovrijedna originalu, to je malo teže dokazivati, odnosno naručitelj bi trebao propisati koje kriterije bi u tom slučaju trebalo provjeravati, baš sve (što je vjerojatno nemoguće) ili samo one koje su naručitelju bitne. Također, priznato tijela nema mogućnost "dozvoliti" da se ta oprema koristi u opremi određenog proizvođača. Ovaj uvjet može biti diskriminatoran ako se dobro ne objasni ili se traži nemoguće. Međutim, ako se dobro opiše, mogao bi se tražiti - u skladu s čl. 268. stavak 1. točka 13.b). U tom slučaju, morali bi se znati i točni zahtjevi originalnog proizvoda, kako bi se znalo što točno tražiti / propisati za jednakovrijedan.“

PITANJE:  "U postupku nabave velike vrijednosti za jednu od grupa zaprimljene su dvije ponude. Da li je pravo naručitelja da za ponudu koja nije ekonomski najpovoljnija i koju ne misli odabrati može tražiti dostavu ažuriranih popratnih dokumenata?"

ODGOVOR: "Prema čl. 263. naručitelj je obvezan prije donošenja odluke u postupku javne nabave velike vrijednosti, a u postupcima javne nabave male vrijednosti može, od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatražiti da u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente, osim ako već posjeduje te dokumente. Dakle, naručitelj će to tražiti od najpovoljnijeg ponuditelja. Ukoliko taj ponuditelj ne bi dostavio tražene dokumente, naručitelj će odbiti tu ponudu, te će isto tražiti od idućeg najpovoljnijeg ponuditelja. To je i smisao ESPD obrasca - da olakša i naručitelju i ponuditelju. Naručitelj analizu, odnosno pregled i ocjenu ponuda provodi sukladno zakonu, u odnosu na sve ponuditelje, u skladu sa zahtjevima DON, i u odnosu na dostavljene dokumente i navedene odgovore, dok je obvezan isto provjeriti od najpovoljnijeg, ali ne i od ostalih, osim ako sumnja."

O primjeni novog zakona ZJN 2016 na edukaciji, preporučamo edukacije na linku!

PITANJE: "Ostalo nam je 5 dana do javnog otvaranja ponuda, mi bi trebali napraviti izmjenu jedne stavke troškovnika. Pitanje je, ukoliko sad napravimo izmjenu troškovnika da li nam se produžava rok za javno otvaranje ponuda i možemo li izmijeniti troškovnik bez objave obavijesti? Radi se o postupku male vrijednosti."

ODGOVOR:  "U postupku male vrijednosti, naručitelj može objaviti izmjenu troškovnika (ili bilo kojeg dijela dokumentacije) sve do isteka roka za dostavu ponuda. Međutim, sukladno čl. 240. ako mijenja dokumentaciju ili njezin dio, te ako je izmjena značajna, a do javnog otvaranja je ostalo 4 dana ili manje, naručitelj će morati produžiti rok za dostavu ponuda, kao i objaviti ispravak obavijesti. Naručitelj ne mora produljiti rok ako je njihova važnost zanemariva za pripremu i dostavu prilagođenih potreba. U slučaju iz upita, naručitelj mora donijeti odluku je li izmjena značajna ili ne, te koliko je točno ostalo dana do isteka roka za dostavu ponuda.  U svakom slučaju, ako naručitelj nije siguran u svoju odluku, uvijek je bolje adekvatno produžiti rok."

PITANJE: „ Izjava o nekažnjavanju se mora dati za osobe ovlaštene za zastupanje koje su upisane u sudski registar, ali mora li se također ta izjava dati i za članove društva?

ODGOVOR: "Izjavu o nekažnjavanju, s ovjerenim potpisom kod javnog bilježnika, daju članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili osoba koja ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora tog gospodarskog subjekta. To se ne odnosi na članove skupštine društva (koji ne moraju davati izjavu).

Naručitelj također, uvidom u dokumente ponuditelja može utvrditi krug osoba za koje ponuditelj treba dostaviti izjavu o nekažnjavanju, ukoliko sam g.s. ne bi isto dostavio u svojoj ponudi."

PITANJE: „Izgleda da je kao troškovnik predmeta nabave prepisan katalog proizvođača od početka do kraja  - a navode se dimenzije te materijali koji nisu standard za nabavku takvih proizvoda i  specifičnost su samo tog proizvođača. S obzirom da nitko drugi isto ne može ponuditi, prihvaća li DKOM kao dokaz kopiju kataloga tog proizvođača ili imate neke druge sugestije vezano uz dokazivanje da je troškovnik namijenjen točno određenom ponuditelju?“

ODGOVOR: „U slučaju sumnje u narušavanje tržišnog natjecanja, ukoliko se želite žaliti na dokumentaciju, morate svoje žalbene navode dokazati, bilo kojim dokaznim sredstvom.

Dobro je početi od prethodne analize tržišta koje je naručitelj morao provesti. Bilo bi dobro usporediti izmjene, vidjeti izvješće koje je naručitelj također trebao objaviti na svojim web stranicama. Vidjeti članak 198. i 199. ZJN 2016. Ukoliko je netko od g.s. iznio prijedloge i komentare, to se može iznijeti kao jedan dokaz.

Čl. 205. st. 2. kaže da opis predmeta nabave ne smije pogodovati određenom jednom g.s. Možete se tu pozvati i na čl. 206. i 207. i 210.

Ono što će naručitelj braniti je da je on taj koji određuje predmet nabave. Međutim, trebate vidjeti ima li u DON kakvih napomena je li naručitelj opravdao takav predmet nabave.

Ukoliko tvrdite da je tehn. spec. prepisana iz kataloga, možete naravno dostaviti taj katalog kao dokaz, možda da označite dijelove koji su prepisani. Ali također biste trebali i dokazati da nitko drugi ne može ponuditi takav predmet nabave. Npr. neki drugi proizvođači imaju to i to.... koji bi mogli odgovarati naručitelju, ili sl. Treba vidjeti je li naručitelj dopustio i jednakovrijedan predmeta nabave / stavke. DKOM će prihvatiti svaki dokaz kojim možete dokazati svoju tvrdnju.“

PITANJE:"Budući da je rok važenja svih 5 ponuda istekao, koga trebamo tražiti produljenje roka valjanosti ponuda, samo ponuditelje čije su ponude ocijenjene valjanima ili i one čije su ponude ocijenjene nevaljanima?"

ODGOVOR: "Naručitelj po rješenju DKOM-a provodi ponovni pregled i ocjenu ponuda, te ukoliko treba, traži produženje roka valjanosti ponude, a time i jamstva za ozbiljnost ponude. Sukladno članku 99. stavku 7. Zakona, naručitelj mora od odabranog ponuditelja zatražiti pisanu izjavu o produženju roka valjanosti ponude i jamstva za ozbiljnost ponude. Ako treba, dostavit će i novo jamstvo za ozbiljnost ponude.  Međutim, ako odabrani ponuditelj ne bi isto dostavio, naručitelj bi ponovno rangirao ponude te bi i idući ponuditelj morao dostaviti isto. U praksi, naručitelj može odmah od svih ponuditelja koji su dostavili valjanu ponudu zatražiti produženje roka valjanosti ponude. Od ostalih ponuditelja čije su ponude ocijenjene neprihvatljivima ne treba tražiti isto."

PITANJE: "Trebamo li u ponovnom postupku izvršiti pregled i ocjenu svih ponuda ili samo valjanih obzirom da nevaljanost preostale tri ponude nije osporavana (dva ponuditelja koja se nisu žalila) ili nije dokazana (jedan ponuditelj koji se žalio, ali nije dokazao valjanost svoje ponude)?

ODGOVOR: "U ponovnom pregledu i ocjeni ponuda naručitelj bi ponovno trebao provesti pregled i ocjenu svih ponuda te isto evidentirati u Zapisniku bez obzira što neke ponude nisu bile osporavane."

PITANJE:"Uputimo li zahtjev za produljenje roka valjanosti ponuda i ponuditeljima čije ponude nisu valjane, dajemo li im samim time pravni interes za žalbu na novu odluku o odabiru?

ODGOVOR: "Ne treba tražiti od njih produženje roka valjanosti."

PITANJE:" Primjenjuje li se  odredba čl. 146. st. 2. ZJN  koja glasi: „Žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u određenoj fazi otvorenog postupka javne nabave sukladno odredbi stavka 1. ovog članka nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu.“ i za slučaj žalbe na prvu i drugu odluku o odabiru (tj. može li žalbu na drugu odluku o odabiru uložiti ponuditelj koji je propustio uložiti žalbu na prvu odluku o odabiru, a čija je ponuda ocijenjena nevaljanom)?

ODGOVOR "Da. Primjenjuje se ova odredba na navedeni slučaj."

O primjeni novog zakona ZJN 2016 na edukaciji, preporučamo edukacije na linku!

PITANJE: " Kako će trećerangirani ponuditelj (ili bilo koji idući) osporiti ponudu drugorangiranog (i ostalih) ako ima samo uvid u njegov ESPD obrazac?!

Kod odabranog ponuditelja žalitelj ima uvid u ponudu jer naručitelj će od odabranog tražiti dostavu dokumenata sukladno dokumentaciji i navedenom u ESPD obrascu, ostali ne dostavljaju ništa.

Kako će onda trećerangirani dokazati da ponuda drugorangiranog nije valjana ako je isti u ESPD-u naveo da ima sve traženo a npr. općepoznato je da nema npr. ovlaštenje, referencu, inženjere i sl. a u ESPD obrascu nije naveo da se oslanja na druge resurse, podizvoditelja?

Koje mogućnosti za žalbu i dokazivanje imaju ostali ponuditelji? Kako u navedenom slučaju osporiti ponudu ako imaš samo ESPD obrazac a nemaš uvid u npr. ovlaštenje ili referencu? “

PITANJE: „Može li ponuditelj za Natječaj predati Zahtjev za sudjelovanje u naše ime, a za isti natječaj svom partneru poslati popunjen ESPD odnosno biti podizvođač za dio ugovora za svog partnera (ukoliko on prođe na natječaju)?“

ODGOVOR: "Ukoliko je pitanje može li se jedan gospodarski subjekt na istom postupku nabave javiti i kao ponuditelj i kao podugovaratelj drugom ponuditelju, odgovor je DA, MOŽE. Međutim, ne može biti i ponuditelj i član zajednice ponuditelja u istom postupku ako nema grupa, odnosno u istoj grupi ako je postupak podijeljen na grupe."

Budite spremni za novi Zakon o javnoj nabavi, edukacije za vas na linku!

PITANJE: "Na koji način Naručitelj traži od najpovoljnijeg ponuditelja dostavu ažuriranih popratnih dokumenata (dokaza sposobnosti i dokumenata kojima se utvrđuje postoje li razlozi isključenja koje je tražio u dokumentaciji), putem e-maila, pošte, EOJN-a? Da li tu postoje kakve zakonom određene obaveze vezano uz način dostave tih svih popratnih dokumenata?"

 ODGOVOR: "Javni naručitelj može, u bilo kojem trenutku tijekom postupka, zahtijevati od ponuditelja i natjecatelja da dostave sve ili dijelove popratnih dokumenta ako je to potrebno za pravilno provođenje postupka.

Međutim, prije dodjele ugovora, javni naručitelj zahtijeva od ponuditelja kojem je odlučio dodijeliti ugovor, osim kod ugovora koji se temelje na OS, da podnese ažurne popratne dokumente, u skladu s čl. 60. ZJN - izvornici dokumenata se dostavljaju neelektroničkim sredstvima komunikacije, dakle poštom ili osobno. Ako se ne traže izvornici dokumenata (original) tada se dokumenti mogu dostaviti i putem EOJN.

Ažurni popratni dokument je svaki dokument u kojem su sadržani podaci važeći te odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju u trenutku dostave naručitelju te dokazuju ono što je gospodarski subjekt naveo u ESPD-u.

Javni naručitelj je obvezan prije donošenja odluke u postupku javne nabave velike vrijednosti, a u postupcima javne nabave male vrijednosti može, od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatražiti da u primjerenom roku, ne kraćem od 5 dana, dostavi ažurne popratne dokumente, radi provjere okolnosti navedenih u ESPD-u.

 Naručitelj od GS neće zahtijevati da dostave popratne dokumente ili drugu dokaznu dokumentaciju ako javni naručitelj: ima mogućnost dobavljanja tih potvrda ili relevantnih podataka izravno, pristupanjem besplatnoj nacionalnoj bazi podataka (npr. sudski ili obrtni registar ili drugi javno dostupni registar) ili ako već posjeduje te dokumente."

ZA SVA DODATNA PITANJA NA OVU TEMU PREPORUČAMO EDUKACIJU, KLIK!

PITANJE: „Ukoliko je DON navedeno da komunikacija i svaka druga razmjena informacija između Naručitelja i gospodarskih subjekata obavlja isključivo na hrvatskom jeziku putem sustava Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (dalje: EOJN RH) modul Pitanja/Pojašnjenja dokumentacije o nabavi. Detaljne upute o načinu komunikacije između gospodarskih subjekata i naručitelja u roku za dostavu ponuda putem sustava EOJN RH-a dostupne su na stranicama Oglasnika, ima li Naručitelj zakonsku obvezu odgovarati na upite putem e-maila?“

ODGOVOR: „U dokumentaciji o nabavi uobičajeno se navodi naprijed navedena uputa, a koja je vezana uz komunikaciju između naručitelja i zainteresiranih gospodarskih subjekata u fazi postupka od objave do roka za dostavu ponuda. Dakle, sve upite za pojašnjenjem ili izmjenom dokumentacije koja imaju gospodarski subjekti, preporučuje se da ih dostavljaju putem EOJN na opisani način. Na sve pristigle upite naručitelj ima zakonsku obvezu odgovoriti isključivo putem EOJN. Pa čak i kad bi g.s. dostavio naručitelju upit putem maila ili faksa ili poštom ili na drugi način, naručitelj MORA odgovoriti putem EOJN, jer na taj način odgovor dostavlja svih zainteresiranim gospodarskim subjektima. Naručitelj ne smije odgovoriti putem maila tom jednom g.s. koji je postavio upit već odgovor stavlja na raspolaganje svima. 

Što se tiče komunikacije, naručitelj i nakon otvaranja ponuda, svoje dokumente dostavlja ponuditeljima putem EOJN te ih na isti način može i zaprimati, ukoliko nije riječ o dostavi originala ili ovjerenih preslika dokumenata koji se u tom obliku mogu dostaviti poštom ili osobno."

PITANJE: Proveden je postupak jednostavne nabave za izvršenje radova, ali tijekom izvođenja radova (radovi su izvedeni u obimu od 80%) došlo je do nepredviđenih radova. Nepredviđeni radovi će probiti iznos od 500.000,00 kn bez PDV-a.  Kako postupiti u ovoj situaciji?  Nemoguće je poništiti postupak jer su radovi pred završetkom, a nepredviđeni radovi neophodni su završetak. Možemo provesti postupak jednostavne nabave za nepredviđene radove?“

ODGOVOR: „Jednostavnu nabavu naručitelj provodi ne vodeći se zakonom o javnoj nabavi, već sukladno općem aktu naručitelja. Okolnosti kojima bi se uredili dodatni / nepredviđeni radovi, a kojima bi se ukupno premašila vrijednost za jednostavnu nabavu, nisu uređeni zakonom o javnoj nabavi. Odnosno, izmjene ugovora tijekom njegova trajanja propisani su zakonom, a za koje su postupci i provedeni sukladno zakonu.

Dakle, u opisanom slučaju naručitelj ne može izmijeniti ugovor bez provedbe novog postupka ako bi ukupna vrijednost premašila vrijednost jednostavne nabave jer bi se isto smatralo izbjegavanjem zakona.“

PITANJE:  „Možemo li mi kao naručitelj tražiti da se uz ponudu dostave katalozi, certifikati i uzorci s obzirom da navedeno spada pod tehničku i stručnu sposobnost koja se dokazuje putem ESPD-a, a tek po traženju dostavljaju ažurirani popratni dokumenti. Riječ je o nabavi vodovodnog materijala.“

ODGOVOR:

 „Naručitelj kao tehničku i stručnu sposobnost može od ponuditelja tražiti da mu sposobnost dokaže putem kataloga, certifikata, uzoraka ili drugih dokaza. U tom slučaju će ponuditelj morati popuniti točku 11. dijela IV.C. ESPD obrasca. Tijekom pregleda i ocjene ponuda naručitelj će od najpovoljnijeg ponuditelja zatražiti dostavu ažurnih popratnih dokumenata, a među ostalim i da mu zaista dostavi tražene kataloge, certifikate, uzorke i ostalo, koje će zatim i provjeriti, odnosno izvršiti pregled i ocjenu te donijeti odluku o odabiru ukoliko taj ponuditelj zadovoljava. Ukoliko bi naručitelj odbio ponudu tog ponuditelja, od idućeg ponuditelja će tražiti dostavu ažurnih popratnih dokumenata. Uz elektroničku ponudu, osim ESPD obrasca, potrebno je dostaviti jamstvo za ozbiljnost ponude. Ostalo se dostavlja po traženju naručitelja.“

BUDITE SPREMNI NA PRIMJENU ZJN2016, SVAKAKO DOĐITE NA EDUKACIJU, PRIJAVA!

PITANJE: 

„Na koji način mogu poništiti nadmetanje u slijedećem slučaju: radi se o predmetu nabave određene robe, a na natječaj su se javila dva ponuditelja X  i Y , na osnovu ekonomski najpovoljnije ponude povjerenstvo je odabralo ponuditelja Y. Ponuditelj X se nakon odluke o odabiru žali na tehničke značajke.

Nakon toga Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave donosi rješenje o poništenju Odluke o odabiru, prihvaća žalbu ponuditelja X.

Uprava društva bi sada najradije poništila cijeli postupak,  jer joj nije prihvatljiv ovaj način nabave. U slučaju donošenja nove odluke morali bi tražiti produženje valjanosti ponude a s tim i jamstvo za ozbiljnost ponude jer su usko vezani. Zatim bi morali tražiti pojašnjenje tehničkih značajki gdje bi dobili konkretnu vrijednost koju nude i opet bi ponuditelj Y bio povoljniji jer se ne bi mogla mijenjati vrijednost ponude. Prema razmišljanju povjerenstva njihova se ponuda ne može prihvatiti automatizmom nego se vraća na donošenje nove odluke.

ODGOVOR:

"U ovom slučaju, i u ovoj fazi postupka, teško da se može naći dobro obrazloženje za poništenje cijelog postupka.

Naime, poništenje nakon isteka roka za dostavu ponuda biste imali ako bi obje ponude bile nevaljane, a to bi bilo moguće ako biste ih zvali na pojašnjenje ali oni ne bi mogli dostaviti valjani odgovor, što naravno naručitelj mora dobro obrazložiti. U ostalim slučajevima, s obzirom da ste već jednom donijeli odluku o odabiru, teško da biste mogli dokazati razloge poništenja.

Osim toga, DKOM je veoma strog što se tiče odluka o poništenju i većinom je sklon poništavati odluke o poništenju te predmet vraćati naručitelju na ponovno postupanje.

Vjerujem da bi vam najbolje rješenje bilo postupiti po rješenju DKOM-a, te ponuditelje pozvati na pojašnjenje / upotpunjavanje. U pravu ste, ukoliko bi obojica dokazala traženo, opet bi bio odabran onaj kojega ste i prethodno već odabrali. Dakle, provedba novog pregleda i ocjene ponuda, te donošenje nove odluke o odabiru, kao da prvi put radite, osim što se isto radi temeljem rješenja DKOM-a.“

Za neodomice oko ekonomski najpovoljnije ponude, preporučamo edukaciju! PRIJAVITE SE, KLIK!

PITANJE: 

„Upitan nam je ESPD obrazac, dio III. D, tj. nastavno na osnove isključenja koje mogu biti predviđene u nacionalnom zakonodavstvu države članice javnog naručitelja ili naručitelja.

Ako naručitelj traži da se taj dio  ispuni ( a nije naveo ništa više o tome, nikakav dokaza ili sl. ) ispunjavaju  li to firme iz RH ili se odnosi samo na strance a firme iz RH to jednostavno ne ispune obzirom da u ESPD imamo opciju DA/NE ili zaokružimo NE?“

ODGOVOR: 

"S obzirom da naše nacionalno zakonodavstvo, odnosno ZJN 2016 ne propisuje takve posebne osnove za isključenje, naručitelji ne bi trebali tražiti popunjavanje ESPD obrasca, dijela III. D - Isključivo nacionalne osnove za isključenje, te isto tako gospodarski subjekti ne bi trebali popunjavati taj dio, bilo da su domaći ili inozemni gospodarski subjekti. Stoga bi ovaj dio ESPD obrasca trebalo ostaviti praznim, a posebno ako dokumentacijom nije ništa navedeno.

Ukoliko je naručitelj ipak dokumentacijom propisao kao obvezno popunjavanje ovog dijela obrasca, naručitelju bi trebalo postaviti upit navodeći naprijed navedeno, odnosno postaviti zahtjev za izmjenom dokumentacije u ovom dijelu.“

PITANJE: 

"U ZJN2016; Glavi IV. Posebni režimi, Poglavlje 1: Društvene i druge posebne usluge (čl. 323 - 325 ZJN) predviđeno je korištenje posebnog postupka za usluge iz Priloga X Zakona.

Budući da bi postupak nabave željeli provesti s namjerom sklapanja Okvirnog sporazuma, pitanje glasi da li se navedeni (posebni) postupak može koristiti i za sklapanje Okvirnog sporazuma ili samo kod dodjele Ugovora o javnoj nabavi?

Drugim riječima, u slučaju provođenja postupka s namjerom sklapanja Okvirnog sporazuma možemo li koristiti postupak iz spomenutog Poglavlja ili bi trebali koristiti npr. Otvoreni postupak.

Također, može li se uopće za usluge navedene u Prilogu X (Ugovor o javnoj nabavi za društvene i druge posebne usluge), bilo da se radi o sklapanju Ugovora ili Okvirnog sporazuma, koristiti Otvoreni postupak (odnosno neki drugi od predviđenih postupaka) ili je posebni postupak iz ovog Poglavlja obveza za Naručitelja?"

ODGOVOR:

"Posebni režim nabave, odnosno postupak dodjele ugovora za društvene i druge posebne usluge, provodi se u skladu s člancima 323. do 326. ZJN 2016. Ukoliko bi za nabavu usluge provodili posebni postupak u okviru društvenih i drugih posebnih usluga - usluge u području sigurnosti iz popisa usluga, možete sklopiti ugovor ili okvirni sporazum. Dopuštenost sklapanja okvirnog sporazuma proizlazi iz članka 324. stavka 3. Zakona koji kaže da je naručitelj obvezan poslati na objavu obavijest o dodjeli ugovora u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma.

Naručitelj, osim po posebnom postupku iz članaka 323. do 326. ZJN, može za sklapanja okvirnog sporazuma za usluge koristiti i neki drugi postupak, poput otvorenog ili ograničenog postupka pri čemu se u potpunosti poštivaju sve zakonske odredbe koje određuju način provedbe otvorenog ili ograničenog postupka.

Dakle, način dodjele ugovora putem posebnog režima nabave je opcija za naručitelja koja mu može olakšati nabavu, dok uvijek može koristiti i neke od zakonom propisanih postupaka."

PITANJE: 

"Da li je navedeno u novom Zakonu o javnoj nabavi da stavke u troškovniku koje su uračunate u prethodno ponuđene stavke, mogu imati cijenu 0,00? Ako je, u kojem članku novog Zakona se to spominje?"

ODGOVOR:

"Zakon o javnoj nabavi, stari kao ni novi, nema egzaktnih odredbi koje propisuju nuđenje cijene od 0,00 kn. Međutim, naručitelj je po starom zakonu mogao ponuditelju dati mogućnost nuđenja određene stavke ili stavki po 0,00 kn, kao npr. u navedenom slučaju (isto je potvrdila i Državna komisija u svojim rješenjima). S obzirom da nema posebnih odredbi o tome po novom zakonu, proizlazi da se isto može i nadalje primjenjivati, odnosno dok se novim pravilnicima ili praksom ne riješi drugačije. Stoga se napominje da treba vidjeti što će novi pravilnik riješiti u tom pogledu (koji se ima donijeti u roku 6 mjeseci od stupanja na snagu zakona)."

O primjeni novog zakona ZJN 2016 na edukaciji, preporučamo edukacije na linku!

PITANJE:

Može li ponuda, u postupku javne nabave koji je podijeljen na više grupa predmeta nabave a u slučaju da je cijena ponuda za jednu od grupa veća od procijenjene vrijednosti nabave te iste grupe,  biti odabrana od strane naručitelja?

ODGOVOR: 

"Prema članku 298. ZJN (NN 120/16) javni naručitelj obvezan je poništiti postupak javne nabave ako: (točka 9.)  je cijena najpovoljnije ponude veća od procijenjene vrijednosti nabave, osim ako javni naručitelj ima ili će imati osigurana sredstva."

Više o primjeni novog zakona ZJN 2016 na edukaciji, popis edukacija na linku, KLIK!

PITANJE:

„ Zanima nas tumačenje članka 261. ZJN , odnosno konkretno da se ESPD obrazac dostavlja isključivo u elektroničkom obliku i da se ta odredba primjenjuje od 18.04.2018. godine?

Naime, pripremamo Dokumentaciju o nabavi za nabavu robe male vrijednosti te nismo sigurni da li se već sad od ponuditelja traži ispunjavanje ESPD obrasca (u word formatu preuzet sa web stranica) i prilaganja ponudi ili je to opcija (ili ESPD ili dokumenti za kriterij odabira) ili  se do 18.04.2018. godine ESPD obrazac uopće ne traži ?

Ukoliko se može sada već tražiti ESPD obrazac i ukoliko ga ponuditelj dostavi, na koji način se vrši provjera onoga što je ponuditelj naveo u ESPD obrascu?"

ODGOVOR:

"Članak 261. ZJN 2016 koji propisuje da se ESPD dostavlja isključivo u elektroničkom obliku, primjenjuje se od 18. travnja 2018. godine. 

Međutim, ova odredba se odnosi na dostavu elektroničkim putem u trenutku kada se steknu preduvjeti za dostavu putem Elektroničkog oglasnika javne nabave koji bi se trebao prilagoditi online popunjavanju (putem elektroničkog servisa Europske komisije).

Do navedenog roka, naručitelji i ponuditelji se prilagođavaju postojećem rješenju, odnosno radu s ESPD obrascem u .doc formatu (word obrazac). 

Točnije, do 18.04.2018. godine naručitelju uz svoju dokumentaciju obvezno prilažu ESPD obrazac, a ponuditelji ga popunjenog dostavljaju uz svoju elektroničku ponudu (kao prilog ponudi). To dakle nije opcija već obveza i naručitelja i ponuditelja, kod nabava male i velike vrijednosti.

Naručitelj provjerava podatke navedene u ESPD obrascu od ponuditelja koji je podnio najpovoljniju ponudu, i to one elemente koje je propisao dokumentacijom o nabavi. Za ono što može sam provjeriti uvidom u registar (sudski ili obrtni registar), naručitelj neće tražiti od ponuditelja dostavu tih dokumenata. Ukoliko sumnja u pojedine dokumente ili ono što je navedeno, naručitelj može provjeriti direktno kod izdavatelja tih dokumenata ili trećih strana."

O Primjeni novog zakona ZJN 2016 na edukaciji, preporučamo edukacije na linku

PITANJE: 

„Vezano uz nabavu male vrijednosti: kada je potrebno staviti obavijest o postupku javne nabave, dakle prije objave dokumentacije na internetske stranice i u koju svrhu? “

ODGOVOR:

"Prije objave postupka javne nabave, u ovom slučaju nabave otvorenog postupka nabave radova, naručitelj mora provesti prethodnu analizu tržišta, kako je navedeno člankom 198. Zakona.(cit."(3) Prije pokretanja otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave za nabavu radova ili postupka javne nabave velike vrijednosti za nabavu robe ili usluga, javni naručitelj obvezan je opis predmeta nabave, tehničke specifikacije, kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, kriterije za odabir ponude i posebne uvjete za izvršenje ugovora staviti na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima u trajanju od najmanje pet dana."(4) Nakon provedenog savjetovanja javni naručitelj obvezan je razmotriti sve primjedbe i prijedloge zainteresiranih gospodarskih subjekata, izraditi izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima te ga objaviti na internetskim stranicama.")

To znači da je naručitelj obvezan obaviti prethodno savjetovanje sa svim zainteresiranim gospodarskim subjektima, na način da na svojim internetskim stranicama objavi cijelu ili dio dokumentacije za nadmetanje, a posebno dijelove koji se odnose na:

• opis predmeta nabave

• tehničke specifikacije

• osnove za isključenje i uvjete sposobnosti

• kriterije ekonomski najpovoljnije ponude ako je primjenjivo i

• posebne uvjete ako postoje

Razdoblje u kojem dokumentacija mora biti objavljena na internetskim stranicama je najmanje 5 dana, a po potrebi i više, ovisno o složenosti predmeta nabave. 

Uz objavljenu dokumentaciju naručitelj bi u pravilu trebao staviti i određenu kratku obavijest kojom obavještava zainteresirane gospodarske subjekte o tom savjetovanju, razdoblju savjetovanja i slično. Ova obavijest služi i svrhu kratkog informiranja gospodarskih subjekata (to nije obavijest o nadmetanju koja se objavljuje u EOJN).

Tijekom tog razdoblja, gospodarski subjekti upućuju naručitelju svoje primjedbe, mišljenja, preporuke, savjete i slično. Nakon što istekne rok za savjetovanje, naručitelj pregledava i obvezan je razmotriti sve prijedloge i primjedbe, te izraditi izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima. To izvješće naručitelj je također obvezan objaviti na svojim internetskim stranicama. Nakon što dovrši izradu dokumentacije, usklađenu s prihvaćenim primjedbama i prijedlozima, a pri tome poštivajući tržišno natjecanje i načela jednakog tretmana gospodarskih subjekata, istu objavljuje u EOJN prema odredbama zakona, zajedno sa slanjem obavijesti o nadmetanju."

PITANJE: 

"Vezano uz članak 265. Zakona o javnoj nabavi, da li je za pravnu osobu iz RH dovoljna Izjava da ne postoje osnove za isključenje iz članka 251.st.1 ovjerena kod javnog bilježnika?

Zakon u ovom dijelu je donekle nejasan u dvije stvari:

1) Ako je osoba o kojoj se govori (član upravnog, itd....) navedena u sudskom registru, ali nije državljanin RH, mora li dostaviti izjavu? 

2) Mora li izjava biti ovjerena kod javnog bilježnika pod prisegom ili samo s ovjerom potpisa?

ODGOVOR:

"Vezano uz članak 265. ZJN 2016, a u kontekstu članka 251. stavka 1., ako gospodarski subjekt ima poslovni nastan, odnosno sjedište, u RH, tada taj gospodarski subjekt mora dokazati da ne postoje osnove za isključenje temeljem nekažnjavanja, za taj gospodarski subjekt i za osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta. Izjava koja se dostavlja u tu svrhu mora biti ovjerena kod javnog bilježnika. 

1) Iz članka 251.st. 1 točke 1. proizlazi da osoba koja je navedena u sudskom registru ne mora dostaviti izjavu, ali se možda mora tumačiti u kontekstu s točkom 2. istog stavka, u kojem slučaju bi trebalo dostaviti izjavu i za tu osobu.

2) Iz zakona proizlazi da se izjava daje pod prisegom, a tek ako to nije moguće, ovjerava se s potpisom."

Budite spremni za novi Zakon o javnoj nabavi, edukacije za vas na linku!

PITANJE: "Što su in-house ugovori i kada se mogu primijeniti?"

ODGOVOR: "Novi prijedlog zakona o javnoj nabavi, među mnogim novinama, donosi i fleksibilnije odredbe za ugovore između subjekata u javnom sektoru, tzv. in-house ugovore. Kod in-house ugovora, dakle  zakon se ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi, i to u slučajevima kada su kumulativno ispunjeni slijedeći uvjeti: 

1) nad tom pravnom osobom javni naručitelj obavlja kontrolu, zajedno ili s drugim javnim naručiteljem, sličnu onoj koju provodi nad svojim poslovnim jedinicama (presudan utjecaj na strateške ciljeve i na važne odluke te pravne osobe), 

2) pravna osoba pod kontrolom obavlja više od 80% svojih djelatnosti za javne naručitelje koji nad njom provode kontrolu i 

3) nema izravnog udjela privatnog kapitala u pravnoj osobi pod kontrolom i ne vrši odlučujući utjecaj na tu pravnu osobu. U skladu s navedenim, zakon se tako ne primjenjuje na pravnu osobu koja nije javni naručitelj, a s kojom javni naručitelj sklapa takav in-house ugovor, za javnu nabavu potrebnu za izvršenje in-house ugovora."

Budite spremni za novi Zakon o javnoj nabavi, edukacije za vas na linku!

PITANJE: "Što očekuje naručitelje u 2017. godini kod provođenja otvorenog postupka javne nabave?"

ODGOVOR: "Kod provedbe otvorenog postupka nabave, kao najčešće korištenog postupka u javnoj nabavi, prijedlog novog zakona ne predviđa značajnije izmjene, osim propisanih rokova. Tako se u otvorenim postupcima velike vrijednosti propisuje minimalni rok od 35 dana, odnosno 30 dana kod elektroničke dostave. Ukoliko postupku prethodi prethodna informacijska obavijest rok se može skratiti na 15 dana, kao i u slučaju žurnosti. U postupcima javne nabave male vrijednosti minimalni rok se može skratiti na 20 dana, s tim da nije dopušteno skraćivanje rokova kada se ponude dostavljaju elektroničkim putem. Značajna novina kod provedbe postupka, ne samo otvorenog, je i obvezna provedba analize,  odnosno istraživanje tržišta, u svrhu pripreme nabave i informiranja gospodarskih subjekata o planiranim nabavama, pri tome vodeći računa o transparentnosti i zabrani diskriminacije te na način koji ne narušava tržišno natjecanje. Tako je javni naručitelj, prije pokretanja postupka nabave velike vrijednosti, obvezan na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima staviti tehničke specifikacije, kriterije za kvalitativni odabir, kriterije za odabir ponude i posebne uvjete za izvršenje ugovora, u trajanju ne kraćem od 5 dana. Drugim riječima, naručitelj će biti obvezan na vlastitim internetskim stranicama objaviti nacrt dokumentacije o nabavi. Nakon savjetovanja obvezan je razmotriti sve primjedbe i prijedloge te izraditi izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima gospodarskih subjekata i objaviti ga na internetskim stranicama.

Što se tiče sektorskih naručitelja, i oni imaju obvezu, ali na zahtjev zainteresiranog gospodarskog subjekta, na raspolaganje staviti tehničke specifikacije koje redovito koristi za svoje ugovore, ili tehničke specifikacije koje namjerava koristiti, i to za ugovore za koje se periodična indikativna obavijest koristi kao sredstvo poziva na nadmetanje. 

Kod pripreme dokumentacije o nabavi, naručitelj može podijeliti predmet nabave na grupe, ali pri tome uzimajući u obzir mogućnost pristupa malih i srednjih poduzetnika postupku javne nabave. Stoga je naručitelj obvezan, ako u postupku nabave velike vrijednosti nije predmet nabave podijelio u grupe, obrazložiti, u dokumentaciji o nabavi i u izvješću, glavne razloge za tu odluku. Time zakon potiče naručitelje da predmete nabave dijele na grupe. Pri podjeli je dužan voditi računa da grupe, po veličini pojedinih ugovora, budu prilagođene kapacitetu malih i srednjih poduzetnika. Međutim, naručitelj može ograničiti broj grupa koje se mogu dodijeliti jednom ponuditelju te je maksimalan broj grupa obvezan naznačiti u pozivu na nadmetanje."

Stigao novi Zakon o javnoj nabavi, prijavite se na  predavanje ovdje!

PITANJE: "Što očekuje naručitelje u 2017. godini kod provođenja pregovaračkog postupka bez prethodne objave?"

ODGOVOR: "Što se tiče pregovaračkog postupka bez prethodne objave, novi zakon za njega predlaže „blaže“ odredbe od prijašnjih. Do sada se ovaj postupak provodio s jednim gospodarskim subjektom na temelju propisanih zakonskih pravila. Novi zakon donosi mogućnost da se ovaj postupak, uz propisana pravila, provodi i s više gospodarskih subjekata pozivajući ih na dostavu inicijalne ponude. Javni naručitelj smije koristiti ovaj postupak za dodjelu ugovora koji se sastoje u ponavljanju sličnih roba, usluga ili radova u trajanju ne dužem od 3 godine. Još jedna novina u vezi ovog postupka je i mogućnost naručitelja da pošalje obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost na objavu (novi obrazac, sukladno Provedbenoj uredbi Komisije o utvrđivanju standardnih obrazaca za objavljivanje obavijesti, do sada obrazac prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora). Ako naručitelj ne pošalje na objavu obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost, obvezan je ponuditeljima dostaviti odluku o odabiru. Iz navedenog je vidljivo da objava obavijesti za dobrovoljnu ex ante transparentnost ima učinak dostave odluke o odabiru."

PITANJE: "Koja su izuzeća u javnoj nabavi tj. na koje ugovore se ne primjenjuju odredbe javne nabave sukladno prijedlogu novog Zakona o javnoj nabavi i Novim direktivama?"

ODGOVOR: "Članci 29 do 47. prijedloga novog zakona propisuju izuzeća, odnosno nabave na koje se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Osim već do sada poznatih izuzeća, novi zakon predlaže i neka nova izuzeća.

Jedna od najvažnijih novina kod izuzeća jesu nova izuzeća koja se odnose na pravne usluge, odnosno na odvjetničke usluge (pravno zastupanje stranaka, pravno savjetovanje) i javnobilježničke usluge. Tu vrstu usluga do sada se nabavljalo temeljem nekog od postupaka javne nabave ili u skladu s člankom 44. Zakona (II.B. usluge). 

Također su od primjene zakona izuzeti i ugovori o javnoj nabavi za zajmove i kredite, dok posve novo izuzeće predstavljaju i usluge javnog željezničkog prijevoza putnika. 

U okviru djelatnosti pružatelja medijskih usluga propisano je izuzeće pri sklapanju ugovora za određene audiovizualne i radijske usluge ukoliko iste imaju kulturni ili društven značaj za koje bi provedba javne nabave prema zakonskim pravilima bila neprikladna. Izuzeće se u tom slučaju odnosi na ugovore koje sklapaju sami pružatelji usluga za kupnju, razvoj, produkciju i koprodukciju programa iz redovite proizvodnje, kao i drugih pripremnih usluga kao npr. onih koji se odnose na scenarije i umjetničke izvedbe nužne za produkciju programa. Za razliku od tih usluga, izuzeće se ne primjenjuje na nabavu tehničke opreme koje služi u svrhu produkcije, koprodukcije i emitiranja takvih programa.

Prema prijedlogu Zakona, kao posebno izuzeće za javne naručitelje propisuju se izuzeća u okviru poštanskih usluga i to one koje se odnose na druge usluge osim poštanskih, odnosno na filatelističke usluge, neke logističke usluge (kombinacija fizičke dostave ili skladištenja i drugih nepoštanskih funkcija, usluge dodane vrijednosti vezane uz elektronička sredstva (npr. sigurno slanje šifriranih dokumenata, slanje preporučene elektroničke pošte), te financijske poštanske usluge (npr. novčane pologe, poštanske žiro doznake). Navedene poštanske djelatnosti od sada su izuzete i iz sektorske djelatnosti poštanskih usluga.

Zakon donosi i fleksibilnije odredbe za ugovore između subjekata u javnom sektoru, tzv. in-house ugovore. Tako se izuzeće primjenjuje i na ugovore o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi u slučajevima kada su kumulativno ispunjeni slijedeći uvjeti: 1) nad tom pravnom osobom obavlja kontrolu, zajedno ili s drugim javnim naručiteljem, sličnu onoj koju provodi nad svojim poslovnim jedinicama, 2) pravna osoba pod kontrolom obavlja više od 80% svojih djelatnosti za javne naručitelje koji nad njom provode kontrolu i 3) nema izravnog udjela privatnog kapitala u pravnoj osobi pod kontrolom i ne vrši odlučujući utjecaj na tu pravnu osobu."

Ne propustite najnovije predavanje u Info Pulsu, prijavite se već danas ovdje.

PITANJE: „Za nabavu male vrijednosti pristigla je samo jedna ponuda. Ponuda nije bila elektronički potpisana, no svi skenirani dokumenti sadrže potpise i pečate ponuditelja. Ima li kakva šansa da se postupak ne poništava već da se traži dopuna ponude ili slično?“

ODGOVOR: "Naš postojeći Zakon o javnoj nabavi, kao i podzakonski akti (a i nacrt novog zakona daje zaključiti isto) nema posebnih naznaka o tome što raditi u slučaju ponude koja nije potpisana elektronički. Stoga se naručitelj mora voditi načelima javne nabave i "logički" procijeniti. Također je dobro pratiti i rješenja DKOM-a vezana uz elektroničke potpise.

Što se tiče potpisa ponude, zakonski se, a i prema dosadašnjoj praksi, ponuda koja nije potpisana odbija. No, u prvom razdoblju otkad se ponuda potpisuje elektronički, praksa je pokazala malo fleksibilnije postupanje, odnosno prihvaćala se i ponuda koja nije bila ispravno potpisana naprednim elektroničkim potpisom, već samo "običnim" elektroničkim potpisom (a što je potvrdila i praksa DKOM-a) s obzirom da je i takvu ponudu sustav EOJN-a zabilježio ispravno potpisanom. Naime, člankom 30. stavkom 2. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama propisuje se da se prilikom otvaranja elektronički dostavljene ponude utvrđuje vjerodostojnost ponude verificiranjem naprednog elektroničkog potpisa. Članak 2. točka 2. Zakona o elektroničkom potpisu propisuje da napredan elektronički potpis znači elektronički potpis koji pouzdano jamči identitet potpisnika i koji udovoljava zahtjevima iz Zakona o javnoj nabavi i dokumentacije za nadmetanje.

U svojim novijim rješenjima DKOM dodatno zauzima stajalište da je naručitelj prilikom otvaranja ponuda dužan utvrditi postojanje naprednog elektroničkog potpisa i to evidentirati u zapisniku o otvaranju ponuda. Naručitelj je stoga, u fazi otvaranja ponuda dužan verificirati napredni elektronički potpis pa navedenu činjenicu ne može utvrđivati u fazi pregleda i ocjene ponuda odnosno u fazi koja slijedi nakon otvaranja ponuda. Iz navedenog proizlazi da naručitelj postupa u skladu s radnjama na javnom otvaranju ponuda. Kako je EOJN sustav zadužen za provjeru valjanosti potpisa, te ukoliko temeljem te provjere sustav EOJN ponudi dodijeli zelenu kvačicu kod potpisa odnosno označi ponudu potpisanom, i isto se evidentira u  zapisniku o otvaranju ponuda, naručitelj nema obveze dodatno provjeravati ispravnost potpisa elektroničke ponude. 

Koliko se vidi iz upita, ponuda uopće nije bila potpisana, a što je ipak teško otklonjiv nedostatak. Dakle, po zakonu nema mogućnosti traženja pojašnjenja ili upotpunjavanja ponudbenog lista koji nije bio potpisan. Postupajući po gornjim navodima u skladu s rješenjima DKOM-a, ukoliko ponuda nije uopće potpisana, sam bi sustav EOJN ponudu označio nepotpisanom, isto bi se evidentiralo u zapisniku o otvaranju ponuda te ne bi bilo mogućnosti kasnije izmjene navedenog.“

PITANJE: "Da li su tzv. NOJN (Ne-Obaveznici Zakona o javnoj nabavi), OBVEZNICI PRIMJENE Zakona o javnoj nabavi, u slučaju kada se u posao uvodi podizvoditelj, čiji bi opseg radova prelazio 30% ukupne vrijednosti opsega radova i sredstava?

ODGOVOR: "Kada su ispunjeni uvjeti iz članka 7. Zakona o javnoj nabavi, dakle ako se radi o naručitelju koji je sufinanciran sa više od 50%, NOJN-ovi su pri sklapanju ugovora o javnim radovima i ugovora o javnim uslugama obvezni primijeniti Zakon. Za sve ostale pri nabavi koja se financira / sufinancira iz EU fondova, primjenjuje se Prilog 3 - Postupci nabave za osobe koje nisu obveznici ZJN, koji opet dosta naputaka ima sukladno ZJN, ali ipak postupci su znatno jednostavniji. Spomenuti prilog ne sadržava naznake o podizvoditeljima, no naručitelj u dokumentaciji može navesti i naznake o podzvoditeljima, a u skladu s načelima Javne nabave.

Ukoliko naručitelj dokumentacijom nije naveo takvu naznaku, ali je prihvaćena ponuda koja ima podizvoditelje, što je u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, ponuditelj bi mogao tražiti od naručitelja izmjenu podizvoditelja. Naručitelj donosi konačnu odluku s tim da ne bi smio postupiti suprotno ZJN i prihvatiti izmjenu podizvoditelja s udiom većim od 30%. Detaljnije na tu temu u blogu:

Primjena Zakona o javnoj nabavi u EU fondovima - za NOJN."

PITANJE – „Prilikom ponovnog pregleda i ocjene ponuda u predmetnom postupku, nakon što nam je DKOM poništio odluku o odabiru i vratio predmet na ponovno postupanje, a budući da je svim ponudama istekao rok valjanosti kao i rok valjanosti jamstva za ozbiljnost ponuda, zatražili smo od svih ponuditelja produžetak roka valjanosti i ponuda i jamstva, a sve prema članku 77. stavku 5. ZJN na način da isto dostave do zadanog im roka u urudžbeni zapisnik Naručitelja, adresa "ta i ta", i to u omotnici, gdje na vanjskom omotu mora biti sljedeći sadržaj. 

Jedan od ponuditelja nije se uopće očitovao o navedenome, a drugi je pak svoje očitovanje dostavio putem telefaxa.

S obzirom na sve gore navedeno, pitanje glasi:

1. Da li ponudu ponuditelja moramo odbiti temeljem članka 93. stavka 1. točke 1. i točke 4. Zakona ili je neki drugi članak u pitanju?

2. Da li je prihvatljiv način dostave očitovanja putem telefaxa iako je Naručitelj u svom zahtjevu točno naveo na koji način se očitovanje dostavlja odnosno da se dostavlja u omotnici i to na adresu Naručitelja?“

ODGOVOR -

1. Ponuditelju, koji nije nikako dostavio očitovanje, odnosno produžio rok valjanosti, odbija se ponuda temeljem članka 93. stavka 1. točke 1. ZJN. uz obrazloženje ("Nije se očitovao na traženje naručitelja...).

2. Ponuditelj koji je putem telefaxa dostavio očitovanje, a nije trebalo dostaviti novo jamstvo, može se smatrati da isto ne utječe na valjanost ponude jer je ipak dostavio traženo očitovanje i time produžio rok valjanosti ponude. Ne bi ga trebalo odbiti samo zbog toga što nije dostavio poštom na adresu (pod uvjetom da nije trebalo dostavljati novo jamstvo, kao npr. kod zadužnice gdje ne piše rok. Ako se radi o bankarskoj garanciji na kojoj piše rok, onda bi trebali imati ispravnu novu bankarsku garanciju. Dakle telefax je također sredstvo komunikacije po Zakonu."

Ne propustite najnovije predavanje u Info Pulsu, prijavite se već danas ovdje.

PITANJE – „Smije li pridruženi član zajednice ponuditelja predati elektronsku ponudu umjesto vodećeg člana i potpisati je svojim elektronskim potpisom?“

ODGOVOR - „ Ponudu može potpisati bilo koji član zajednice uz punomoć ostalih. U EOJN pod "ostali podaci" navesti koji je član ovlašten za komunikaciju s naručiteljem."

E-nabava je još uvijek vrlo aktualna tema. Ne propustite predavnje, prijavite se odmah!

PITANJE: "Konkretno pitanje odnosi se nabavu opreme i kako dostaviti valjane tehničke i stručne dokaze sposobnosti kod nabave stroja.

Citiramo izvadak natječaja: Temeljem točke 4.c dokaz tehničke i stručne sposobnosti Uputa o načinu izrade i postupanja s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama u sklopu pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom: NABAVA INŽENJERJSKOG STROJA-UTOVARIVAČ.

V. Izjava gospodarskog subjekta da raspolaže osobom koja posjeduje stručno znanje i iskustvo potrebno za poslove kontrole kvalitete. Što u ovom konkretnom slučaju znači kontrola kvalitete; ISO 9001; osoba koja posjeduje stručno znanje s tog područja, ili?

Predmetna nabava podrazumIjeva  ispunjenje zahtjeva kvalitete i prijemna ispitivanja zbog čega je potrebno izraditi Plan i Program ispitivanja i Prijemno-tehničku dokumentaciju te izvršiti provjere sukladno istom.

VI. Izjava o načinima osiguranja kakvoće ponuđene opreme, izjave o jamstvu, izjave o prodajnoj i servisnoj mreži.

Izjava o načinima osiguranja kakvoće ponuđene opreme - Što bi ova izjava trebala sadržavati?"

ODGOVOR: “Prema traženju naručitelja, u ponudi je za točku V. potrebno dostaviti IZJAVU ponuditelja na kojoj bi trebalo navesti ono što ponuditelj smatra da dokazuje: primjerice da ima stručnu osobu i dokaze toga: navesti da ima stručnu osobu.. ime i prezime, sa stručnim znanjem .. tim i tim .... koji osiguravaju da će se usluge izvršiti kvalitetno, pravovremeno i sukladno pravilima struke... u tu svrhu bi bilo dobro dostaviti i dokaz tome, npr. potvrde, ovlaštenja, obrazovne ili stručne kvalifikacije te osobe ili slično koje dokazuje ono što naručitelj traži, a sve vezano uz osiguravanje kvalitete...

Pod točkom VI. traženja naručitelja, ponuditelj opet daje IZJAVU u kojoj će izjaviti da je ponuđena oprema kvalitetna, te u tu svrhu opisati način osiguranja kvalitete. Obično u tu svrhu naručitelj propisuje dostavu neke vrste jamstva, kao na primjer jamstvo za uredno ispunjenje ugovora, jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku ili sl. Također može tražiti određene norme za osiguranje kvalitete iz članka 73. Zakona o javnoj nabavi poput ISO certifikata i sl.

Što god tražio, naručitelj mora prihvatiti i jednakovrijedne dokumente/dokaze.

Ako ponuditelj ima neke certifikate za opremu, onda to svakako neka dostavi.

U ovom slučaju naručitelj je ponuditelju prepustio način dokazivanja kvalitete. Dakle, traži Izjavu ali i da to potkrijepi određenim dokazima koji govore u prilog Izjavi. Teško je reći što bi to moglo biti, to ovisi o samoj opremi i eventualno uslugama koje idu uz tu opremu.

Ukoliko ponuditelj nije baš siguran što naručitelj može i hoće prihvatiti, može ga pitati za pojašnjenje."

Dokazi tehničke i stručne sposobnosti su kompleksno područje. Ne propustite se educirati na tu temu.

PITANJE: „Proveli smo postupak javne nabave velike vrijednosti gdje su ponuditelji trebali dostaviti ponude isključivo elektroničkim putem. Ponuditelj X dostavio je ponudu gdje je uvez ponude potpisao Ivo Ivić, Izjavu o nekažnjavanju Pero Perić (direktor ponuditelja), a sve ostale dokumente (razne izjave i ostalo traženo dokumentacijom za nadmetanje) Anto Antić. Za Antu Antića nije dostavljena nikakva punomoć da bi naručitelj mogao zaključiti da se radi o punomoćniku po zaposlenju. Nadalje, iz nekih odluka DKOM-a je vidljivo da kad se radi o punomoćniku po zaposlenju, ponuditelji nisu dužni dostavljati nikakvu punomoć. Obzirom, da naručitelj ne zna da li se radi o punomoćniku o zaposlenju ili ne, pitanje je kako postupiti u konkretnom slučaju? Također, napominjemo kako naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje nije propisao da dokumente u ponudi potpisuje isključivo osoba koja je navedena u sudskom registru, samo je u obrascu ponudbenog lista navedeno da isti potpisuje odgovorna osoba ponuditelja.    

Druga nedoumica se odnosi na punomoć u ponudi drugog ponuditelja Y. Drugi ponuditelj Y je dostavio punomoć za Maria Marića koji je direktor veleprodaje i ovlašten je za potpisivanje ugovora i ponuda kod prodaje robe u veleprodaji, a naš predmet nabave se odnosi na robu u maloprodaji. Po našem mišljenju takva punomoć je nevaljana obzirom se radi o zaposleniku koji radi u veleprodaji, a mi nabavljamo robu iz maloprodaje.

Također Mario Marić je potpisao i uvez ponude zajedno sa direktorom.“

ODGOVOR: „S obzirom da niti naručitelj nije propisao tko točno mora potpisati razne izjave, može ih potpisati i netko drugi osim direktora i osobe koja je potpisala ponudu. Iako nije jasno zašto ta osoba nije potpisala i izjave ili obrnuto. Također, niti Zakon ne predviđa traženje pojašnjenja u vezi potpisnika izjava i ostalih dokumenata. U tom su slučaju dvije mogućnosti: prihvatiti takvu ponudu bez zadrške ili je odbaciti, jer nije potpisana od odgovorne osobe. Međutim, ova potonja je puno riskantnija od prve. Velika je vjerojatnost žalbe, pri čemu bi žalitelj imao velike šanse da pobijedi dokazujući u žalbenom postupku da može potpisivati izjave po opisu posla. Dakle, držimo da je u ovom slučaju bolje prihvatiti tu ponudu, te se eventualno raspitati da li toj osobi u opisu posla stoji i potpisivanje tih dokumenata. U prilog ovakvoj odluci idu i skorašnje izmjene Zakona o javnoj nabavi koje bi maksimalno trebale olakšati i ponuditeljima i naručitelja (npr. samoizjava ponuditelja - ESPD obrazac)“

„Kod drugog upita, bitno je da bilo gdje u dokumentaciji stoji naznačeno da se radi o robi u maloprodaji. Pretpostavljam da nije. Ukoliko je tako, sam postupak nabave, čim se traži više istih artikala po svojoj količini, može se smatrati da se radi o veleprodajnoj robi čije se jedinične cijene izražavaju bez PDV-a, na koje se dodaje PDV. Prema tome, ta osoba ima dopuštenje i ovlaštenje od svog direktora da potpiše ponudu i druge dokumente. Međutim, s obzirom da je i sam direktor potpisao uvez ponude, zajedno s Mariom Marićem, znači da smatra da se radi o veleprodaji, ali i naručitelj ne bi niti trebao previše analizirati s obzirom da je najvažnije da je uvez ponude potpisan, i to od strane direktora, ali i da je dostavljena punomoć za drugu osobu supotpisnika.“

Na temu e-nabave ima još dosta nedoumica. Ne propustite predavanje: prijavite se ovdje!

PITANJE: „ Riječ je o postupku u kojem smo sudjelovali kao Ponuditelj, i gdje je naša ponuda išla u iznosu 30.000,00 kn većem od procijenjene vrijednosti.

Postoji li problem ako se radi o planiranoj vrijednosti- tada Naručitelj ima na raspolaganju točno tolika sredstva i u principu nema odstupanja.

Možemo li imati problem u našem slučaju (procijenjena vrijednost) i ako da-što možemo očekivati? Predmetni postupak bio je podijeljen na grupe, i u svojoj grupi bili smo jedini Ponuditelj.“

ODGOVOR: "Ponuditelj se ne mora uvijek voditi za iznosom procijenjene vrijednosti nabave, iako govori o tome koliko je naručitelj spreman potrošiti za neki predmet / grupu predmeta nabave. Procijenjena vrijednost nabave je vrijednost bez PDV-a i ako ponuditelj da ponudu koja, bez PDV-a iznosi više od procijenjene vrijednosti nabave, i najpovoljnija je u tom postupku / grupi (ili jedina) naručitelj može, ali i ne mora poništiti taj postupak / grupu predmeta nabave. Ukoliko naručitelj odluči da mu se više isplati osigurati ta dodatna sredstva, u ovom slučaju 30.000 kn, onda će ih nastojati osigurati (npr. preraspodjelom s neke druge financijske pozicije) kako bi prije sklapanja ugovora imao potrebna sredstva. Članak 100. stavak 3. točka 1. kaže da naručitelj MOŽE poništiti postupak ako je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava. Dakle, može ali ne mora ako može osigurati sredstva i to smatra isplativijom opcijom od ponavljanja postupka. Bitno za naručitelja da mora imati sredstva prije donošenja odluke o odabiru."

PITANJE: „Radi se o poduzetničkom centru za razvoj poduzetništva koji je osnovan i većinski financiran od strane jedinica lokalne samouprave. Pitanje je da li je poduzetnički centar kao takav obvezan provoditi bagatelnu nabavu i ako je koji su sve njegove obveze (od plana nabave, registra ugovora, donošenja akta, odluke o provedbi postupka itd.) Napominjem da su nabave uglavnom u manjim iznosima do 20.000,00 kn.?„

ODGOVOR: „Prema članku 5. Zakona, pravna osoba koja je osnovana za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, a financirana od strane jedinica lokalne samouprave s više od 50% mora provoditi Zakon o javnoj nabavi. Međutim, za postupke vrijednosti manje od 200.000 kn za robe i usluge te 500.000 kn za radove, niti jedan obveznik ZJN nije obvezan postupati po ZJN. S obzirom da se ZJN ne primjenjuje na te vrijednosti, naručitelji donose neki interni akt (Pravilnik, Uputu ili sl) kojim propisuju način postupanja s tim vrijednostima. Najčešće se propisuje da se traže najmanje 3 ponude, a za iznose do 20.000 kn, često niti 3 ponude. Dakle, sve je u skladu s načinom kako to naručitelj želi propisati. 

Međutim, sadašnji ZJN još uvijek propisuje da se za sve vrijednosti iznad 20.000 kn mora napraviti Plan nabave, u skladu s člankom 20. ZJN. Za manje iznose nema nikakve obveze od strane Zakona, već samo ako to sam naručitelj odluči.

Za tako male iznose, naručitelj odabire koga hoće, traži ili ne više ponuda i sl.. Nije potrebno unositi te postupke i vrijednosti u Plan nabave."

PITANJE:  „Treba li u troškovnicima stavljati tip proizvoda i proizvođača proizvoda ili samo tehničke karakteristike proizvoda. Naši naručitelji pri izradi troškovnika ponekad traže jednu ili drugu varijantu. Stavlja li se uz sve navedeno (opis proizvoda, tip, proizvođač) i pojam "ili jednako vrijedan?"

ODGOVOR: "Sukladno Zakonu o javnoj nabavi, naručitelj definira predmet nabave na način koji najbolje opisuje što točno želi postići i koji će ponuditeljima pružiti najbolje informacije kako bi mogli dati valjanu ponudu, bez preuzimanja neuobičajenih rizika. Zakon je uz to omogućio naručiteljima da predmet nabave ili pojedinu stavku opišu i upućivanjem na određenu marku ili točno određeni proizvod ili slično. Ali ako se naručitelj koristi takvim određivanjem, neizostavno mora uz takvo upućivanje dodati i "ili jednakovrijedan", što znači da je upućivanjem na određenu marku, kao na točan tip i proizvođača opreme iz gornjeg primjera, opisao kakav proizvod želi (s funkcionalnostima i sl.), a s dodatkom "ili jednakovrijedan" ponuditelji znaju da mogu ponuditi i drugi proizvod koji po svojim funkcionalnostima i drugim značajkama odgovaraju opisanom proizvodu iz primjera. Ovakvo upućivanje je u javnoj nabavi često prisutno, i zakonom dopušteno, ali uz određena ograničenja, npr. upotrebljava se samo ako se na drugi način oprema ili proizvod ne mogu dovoljno dobro opisati. Dakle, kao iznimka, a ne pravilo. Ukoliko se oprema ili proizvod može dobro opisati kroz tehničke karakteristike i druge funkcionalnosti i značajke, tada se upućivanje na točno određenu marku ne bi trebalo stavljati u troškovnik. U pravilu to ovisi o samom naručitelju, te o predmetu nabave."

PITANJE: „Imamo ponudu koja je elektronički potpisana ali izjave koje smo tražili nisu potpisane. Trebamo tumačenje jeli to ispravno?“

ODGOVOR: „Tijekom javnoj otvaranja EOJN provjerava ponude, odnosno jesu li elektronički potpisane i to naprednim elektroničkim potpisom. I samo se elektronička ponuda potpisuje naprednim potpisom, dok sve ostale izjave moraju biti potpisane vlastoručno i skenirane unutar ponude. E sad, obzirom da zakon ili uredba ne propisuju detaljnije postupanje s elektroničkim ponudama, može se tvrditi da, ako je direktor / odgovorna osoba potpisao ponudu da je potpisao i sve u njoj. Međutim, ovo mišljenje nema uporište u zakonu i ako izjave nisu potpisane, ponuda nije valjana. I to se posebno odnosi na izjavu o nekažnjavanju.“

PITANJE: „ Mora li se u tekstu javnog natječaja obavezno navoditi da se postupak provedbe provodi prema konkretnom natječaju MINPO-a i da će sredstva biti sufinancirana u slučaju njihovog odobrenja jer koliko vidim na svim natječajima je uvijek navedeno slično zaglavlje?“

ODGOVOR: „U pozivu i u tekstu dokumentacije navode se sve važne okolnosti oko postupka, a važno je navesti ako se financira iz EU. Europi je jako važna vidljivost projekata pa je uvijek obavezno navesti njihov logo i podatke o financiranju.“

PITANJE: "Vezano uz obrazac plana nabave, a s obzirom da će biti više i vrsta i načina provedbe nabave? Treba li za svaku vrstu nabave ispunjavati jedan obrazac plana nabave tzv. prilog 5 dakle ako imam 5 vrsta provedbe imam i 5 obrazaca?“

ODGOVOR: „Iz priloga dokumentacije "Plan nabave" proizlazi da se za svaki posebni projekt / nabavu popunjava novi obrazac plana nabave sa svojim pripadajućim podacima.“

PITANJE: "Postoji li zakonski rok do kojeg se mora donijeti odluka o odabiru ponude prema prilogu 4 postupci nabave za osobe koje nisu obveznici zakona o javnoj nabavi se spominje u čl.br. 16 da u postupku pregleda i ocjene ponuda NOJN može pozvati ponuditelje da u primjerenom roku od 5-15 dana pojasne ili upotpune dokumente tj. da li se to odnosi na isti rok?"

ODGOVOR: „U javnoj nabavi je uvijek obavezno u dokumentaciji navesti rok predviđen za donošenje odluke o odabiru / poništenju i isti ovisi o složenosti predmeta nabave, odnosno naručitelj procijeni koliko će mu vremena trebati da provede pregled i ocjenu ponuda i donese odluku o odabiru. Ako se u dokumentaciji ne navede rok, onda je on uvijek 30 dana. Međutim, za NOJN u prilogu nije naveden rok ali mislim da je ipak dobra praksa staviti rok. Rok za pojašnjenje je u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, a shodno tome i rok od 30 dana za odluku o odabiru bi bio u redu. Prekratak rok bi mogao kasnije biti problem."

PITANJE: "Da li u predmetu nabave velikih vrijednosnih pragova u postupku javnog nadmetanja s prethodnom obavijesti o nadmetanju  NOJN određuje kojom dokumentacijom će ponuditelj dokazati svoju financijsku i pravnu sposobnost za isporuku predmeta nabave tipa sudski izvadak i bon2 i sl.?

Postoji li negdje neka dokumentacija koja određuje koji su sve dokumenti nužni za dokazivanje sposobnosti jer u pravilniku se nigdje ne definira precizno?"

PITANJE: „Javljamo se na otvoreni postupak javne nabave velike vrijednosti kao zajednica ponuditelja, gdje smo mi nositelj zajedničke ponude, a uz nas se javljaju još dvije tvrtke kao članovi.

U konačnici, ukoliko budemo odabrani kao najpovoljniji ponuditelj, ugovori ce biti potpisani sa svakim članom zasebno, budući će svaki član odgovarati za svoj dio posla/isporuke/servisa, a i svaki član zasebno dostavlja bankovnu garanciju (postotak njegovog dijela).

Ono sto mene zanima, a u tenderskoj dokumentaciji se nigdje ne navodi, trebamo li mi, kao nositelj zajedničke ponude, dostaviti nekakvu Izjavu o solidarnoj odgovornosti zajedničkih ponuditelja i Izjavu o zajedničkoj ponudi.

Naime, u natječajnoj dokumentaciji se navodi da je odgovornost ponuditelja iz zajedničke ponude solidarna, a kako jos nikada nismo elektronski dostavljali i uopće sudjelovali u nadmetanjima kao zajednica ponuditelja, onda me zanima da li da priložim obrasce koji su u privitku, s tim da bi kod obrasca „Izjava o zajedničkoj ponudi“ promijenila rečenicu „Ukoliko naša ponuda bude ocijenjena najpovoljnijoj, za potpis i ovjeru ugovora o javnoj nabavi ovlašćujemo...“ u „Ukoliko nasa ponuda bude ocijenjena najpovoljnijom, svaki član zajednice ponuditelja odgovoran je potpisati i ovjeriti ugovor o javnoj nabavi za svoj dio posla“ i onda možda navesti na koju se stavku odnosi i postotak koji njegov dio posla iznosi.“

ODGOVOR: „Kao zajednica ponuditelja po ZJN uvijek imate solidarnu odgovornost prema naručitelju. Iz upita ne vidim sklapa li se ugovor ili OS. U svakom slučaju naručitelj će tražiti da svi članovi zajednice potpišu bilo ugovor bilo OS. Tek ako se predviđa sklapanje ugovora temeljem OS u određenim slučajevima se može potpisati zasebni ugovor s pojedinim članovima ali to treba provjeriti s naručiteljem. ZP ne može zahtijevati nešto što nije bilo predviđeno DzN ali može pitati naručitelja. Što se tiče plaćanja svaki član izdaje račun za sebe a tako naručitelj i plaća. U ponudi ne mora biti međusobni sporazum ali ga naručitelj može naknadno tražiti. Izjave koje navodite ne treba dostavljati ako nisu tražene ali i možete pod uvjetom da nisu u suprotnosti s DzN. Svakako savjetujem da u izjavi ne pišete o zasebnom potpisivanju a bez da pitate naručitelja. U ponudi nemojte zaboraviti punomoć za potpis uvezao ponude naprednim elektroničkim potpisom te punomoć ukoliko se daje ovlast jednom članu za potpis ugovora."

PITANJE: “ Natječemo se u zajednici s još jednom firmom i imamo jednog podizvoditelja. Ako se ne varam, zajednica ima 100% radova, podizvoditeljevi radovi se ne računaju u tih 100%, je li tako? Podizvoditeljevi radovi ulaze u radove jednog od zajednice i kasnije se oni navode u dijelu o podizvoditelju?“

ODGOVOR: "DKOM je donio rješenje na ovu dilemu:   http://pdf.dkom.hr/14947.pdf "

PITANJE: „Nakon sklopljenog ugovora temeljem provedenog postupka j. nabave za 1 od 3 grupe izabrani ponuditelj nas obavještava da je: ˝slijedom interne kontrole ustanovio kod količinski i vrijednosno dominantnog art.“ ponudio pogrešno obračunatu jed. cijenu s kojom ulazi u negativnu kalkulaciju te da nadalje može isporučivati po novoj, korigiranoj cijeni (postupak navodi fiksne i nepromjenjive cijene) ili po ponuđenoj cijenu tijekom otkaznog roka ugovora od 30 dana.

Možemo li u ovoj situaciji prilikom ˝kreiranja˝ obavijesti o sklopljenim ugovorima za ovaj postupak j.n. postupiti na slijedeći način:

1.       Budući da su sva 3 ugovora za grupe predmeta nabave prethodno (prije nastupa ovih okolnosti) međusobno sklopljena, popuniti Obavijest s pripadajućim podacima ugovora grupa;

2.       Nakon isteka otkaznog roka ugovora od 30 dana u formi Ispravak objave o sklopljenim ugovorima ˝objelodaniti˝ činjenicu da kod problematične grupe dolazi do raskida ugovora i da slijedi

3.       Provođenje odgovarajućeg postupka bagatelne nabave samo za cjelokupan asortiman ˝problematične˝ grupe, a naručitelj će u međuvremenu odlučiti

4.       Upotreba i u kojoj mjeri bjanko zadužnice, koja je prisutna kao sredstvo za uredno izvršavanje sklopljenog ugovora

ODGOVOR: "Čak i tijekom otkaznog roka ponuditelj mora isporučivati robu u skladu s ugovorenim cijenama. Ukoliko naplaćuje druge cijene, naručitelj može i trebao bi naplatiti jamstvo za uredno izvršenje ugovora. 

S obzirom da još uvijek nije objavljena obavijest o sklopljenim ugovorima, ali se uskoro raskinuti ugovor u međuvremenu ipak izvršavao, mislim da je najbolje postupiti na način da se objavi obavijest sa svim sklopljenim ugovorima, kao što je i predloženo točkom 1. , odnosno s naknadnim ispravkom obavijesti. Time bi se ispunile sve formalne pretpostavke za zakonit postupak, točka 2. 

Nakon raskida ugovora možete provesti novi postupak nabave."

PITANJE:“ Imam upit vezano za pregled e-ponuda, naime u otvorenom postupku javne nabave  opskrbe el.energijom zaprimila sam samo elektroničke dostavljene ponude, to su mi prve zaprimljene takve ponude.

Zanima me što mi je bitno kod tih ponuda posebno još provjeriti ili gledati, osim standardnog posupka pregleda i ocjene kao i kod papirnatih ponuda?

Na koji način utvrđujem oblik,sadržaj i cjelovitost?

Znači li da ponude moraju sadržavati sve što je propisano u dokumentaciji za nadmetanje da ponuda mora sadržavati? Npr. u uvez ponude nije učitana naslovnica ponude niti sadržaj podude, a DZN je određeno da ponuda treba to sadržavati.

Da li je provjera koja se radi kod javnog otvaranja ponuda, dovoljna što se tiče elektroničkog potpisivanja ponuda, ili treba el. potpis dodatno provjeravati i na koji način?

Svi elektronički potpisi mi završavaju na znamenku 5.

Kod jedne ponude imam u troškovniku unijet (pretopostavljam greškom)  iznos naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora koji nije u skladu s Uredbom o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN nbr.128/13). Uredbom je propisan iznos od 0,035 kn/kWH, i mislim da se ne može mijenjati, da je isti za sve kupce.

kako postupiti kod takve ponude? Što se tiče računske kontrole, u troškovniku je sve dobro izračunato, sa postojećim stavkama troškovnika. Takva ponuda se odbija, odbacuje ili što?“

ODGOVOR: „I kod elektroničkih ponuda, vrši se pregled i ocjena ponuda kao i do sada. Na javnom otvaranju ponuda, sustav eOJN je izvršio provjeru naprednog elektroničkog potpisa i ako je tada bila vidljiva zelena kvačica, onda je sve u redu. ako je bio vidljiv minus, tijekom pregleda i ocjene ponuda treba utvrditi zašto. To je moguće napraviti putem elektroničkog alata za provjeru naprednog elektroničkog potpisa gdje će biti vidljivo i obrazloženje - na linku 

https://help.nn.hr/support/solutions/articles/12000005346-alat-za-provjeru-naprednog-elektroni%C4%8Dkog-potpisa-kako-provjeriti-ispravnost-elektroni%C4%8Dkog-potpisa- 

Ako svi potpisi završavaju na .5, to je u redu, znači da su svi napredni.

Ponuda mora sadržavati sve što je traženo DzN. Tako, ako je tražen sadržaj, on se učitava kao poseban dokument ponude i nije dijelom Uveza ponuda. No, čak i da nema sadržaja u ponudi, to ne bi trebao biti razlog za odbijanje ponude, s obzirom da i sam uvez ponude ima svoj sadržaj - sve ono što je učitano u sustav eOJN.

Za pogrešku u troškovniku možda biste mogli tražiti pojašnjenje ponude, ili ako sigurno znate da je pogrešno i samo su oni to napravili, to bi mogao biti razlog za odbijanje (npr. ako je uračunat u cijenu a troškovnik se nije smio mijenjati). ili biste mogli vidjeti što ponuditelj kaže (možda je strani ponuditelj). Prije svega je potrebno provjeriti što točno zakon kaže o ovome i prema tome postupiti. Svakako se raspitajte kod npr. distributera ili slično.

Ako je troškovnik dobro izračunat, nije baš jasno na kojem je mjestu ponuditelj unio tu vrijednost. Ako je npr. ponuditelj umjesto jedne vrijednosti unio neku drugu, to je pogrešno unijeta jedinična cijena i to bi opet mogao biti razlog za odbijanje ponude (jer nije stvar u izračunu)."

PITANJE: „Za nabavu male vrijednosti pristigla je samo jedna ponuda. Ponuda nije bila elektronički potpisana, no svi skenirani dokumenti sadrže potpise i pečate ponuditelja. 

Ima li kakva šansa da se postupak ne poništava već da se traži dopuna ponude ili slično?“

ODGOVOR: "Naš postojeći Zakon o javnoj nabavi, kao i podzakonski akti (a i nacrt novog zakona daje zaključiti isto) nema posebnih naznaka o tome što raditi u slučaju ponude koja nije potpisana elektronički. Stoga se naručitelj mora voditi načelima javne nabave i "logički" procijeniti. U ovom slučaju je olakotna okolnost to što je pristigla samo jedna ponuda pa se nema tko žaliti u slučaju bilo kakve odluke.

Što se tiče potpisa ponude, zakonski se, a i prema dosadašnjoj praksi, ponuda koja nije potpisana odbija. No, otkad se ponuda potpisuje elektronički, praksa pokazuje malo fleksibilnije postupanje, odnosno prihvaćala se ponuda koja nije bila ispravno potpisana naprednim elektroničkim potpisom, već samo "običnim" elektroničkim potpisom (a što je potvrdila i praksa DKOM-a).

Koliko se vidi iz upita, ponuda uopće nije bila potpisana, a što je ipak teže otklonjiv nedostatak. Dakle, po zakonu nema mogućnosti traženja pojašnjenja ili upotpunjavanja ponudbenog lista koji nije bio potpisan.

Međutim, u ovom konkretnom slučaju, vjerujem da je, gledajući ponudu u cijelosti, namjera ponuditelja bila ozbiljna (jer su ispravno potpisani svi dokumenti), a ukoliko bi se ponuda prihvatila, ne bi se nitko niti žalio, dok bi naručitelj donio takvu odluku u skladu s načelom ekonomičnosti."

PITANJE: „Nacrt ugovora je dio dokumentacije za nadmetanje i traži se kao dio ponude, ispunjen i potpisan. Ponuditelj je u ponudi dostavio ugovor, ispunjen i potpisan, ali nisu ispunjeni dijelovi koji se odnose na cijenu, PDV i ukupnu cijenu (dok su ostali ponuditelji sve ispunili). Kako tretirati takvu ponudu?“ 

ODGOVOR: „Ono što je bitno je da je ugovor potpisan i ispunjen (očito je dio ispunjen ako nisu ispunjeni dijelovi s cijenom) te vjerojatno i ovjeren pečatom. To znači da je ponuditelj suglasan s tekstom ugovora i to je upravo ono što je naručitelju bitno. Cijena je vidljiva iz ponudbenog lista i nije neophodno da mora biti navedena i u prijedlogu ugovora. Osim toga, u pojedinim slučajevima troškovnik može imati računsku pogrešku čime bi se i cijena promijenila. U ovom slučaju, što se tiče dostavljenog prijedloga ugovora, može ga se smatrati da je u redu.“

PITANJE: „ U elektronički predanoj ponudi postoji u sadržaju ponude, kao i na dijelovima ponude skeniranim i „ubačenim“ na EOJN  Izjava o broju i stručnoj osposobljenosti zaposlenika, ali se ne može otvoriti, odnosno "skinuti". Tražiti dostavu iste, odnosno nadopunu - pojašnjenje ponude? 

ODGOVOR: „Ponekad je moguće da se pojedini prilozi ne mogu otvoriti. U tom slučaju, a posebno jer je riječ o tehničkoj sposobnosti gdje je moguće pojašnjenje / upotpunjavanje, tražiti pojašnjenje ponude, odnosno da dostave traženu izjavu koja se može otvoriti, s tim da se može tražiti da se dostavi ili mailom ili osobno / poštom. „

PITANJE: „ U ponudi je ispunjen troškovnik, ali nije ispunjena rekapitulacija troškovnika; što učiniti?“

ODGOVOR: „ Ovo je pomalo neuobičajeno. Obično se u ponudi navodi da je troškovnik potrebno popuniti u cijelosti. Ukoliko je troškovnik popunjen u cijelosti i iz njega je vidljiva cijena ponude, možda se može smatrati manjim otklonom to što nije i rekapitulacija popunjena. S obzirom da je riječ o elektroničkoj ponudi, svojevrsna rekapitulacija bi trebala biti vidljiva iz cijene ponude kako je pročitano na javnom otvaranju, odnosno cijena koja je vidljiva iz ponudbenog lista. Naručitelj mora provjeriti što točno piše u dokumentaciji za nadmetanje i vidjeti može li se nepopunjavanje rekapitulacije smatrati manjim nedostatkom koji ne utječe na valjanost ponude te ovisno o tome donijeti odluku."

PITANJE: " Kod javnog otvaranja ponuda u postupku davanja koncesije za odvoz komunalnog otpada, stručno povjerenstvo davatelja koncesije nije uopće izvršilo elektronički pregled ponuda. Naime, u dokumentaciji za nadmetanje bilo je propisano kako je dostava moguća u papirnatom obliku ili elektroničkim putem. Dokumentacija za nadmetanje objavljena je u EOJN 24. lipnja 2016. godine. Obrazloženje davatelja koncesija je bilo da ionako nije stigla nijedna ponuda elektroničkim putem, pa to nije potrebno. Navedenu primjedbu istakli smo na javnom otvaranju ponuda i ona je navedena u zapisniku o javnom otvaranju ponuda. Jeli takvo postupanje davatelja koncesije nezakonito?"

ODGOVOR: „Ukoliko je dokumentacijom određena, odnosno omogućena elektronička dostava ponuda, naručitelj je obvezan provjeriti je li bilo pristiglih elektroničkih ponuda. Jedan način , i najispravniji, je da se to provjeri tako što se kroz oglasnik započne s javnim otvaranjem ponuda te se u drugom koraku vidi je li bilo e-ponuda. Ukoliko nije bilo elektroničkih ponuda, naručitelj može odlučiti da s javnim otvaranjem nastavi na klasičan način (kao i do tada). Ukoliko je bilo e-ponuda nastavlja s otvaranjem unutar EOJN. Problem je što sam Zakon nema naznaka što napraviti u ovakvim slučajevima. Bitno je da naručitelj ispravno utvrdi činjenično stanje. Drugi način provjere ima li e-ponuda je na samom mailu naručitelja jer EOJN uvijek šalje obavijest naručitelja ukoliko pristigne elektronička ponuda. No, tu je uvijek dobro biti oprezan jer mail može i promaknuti. Rješenja DKOM-a još nije bilo zbog ovakvih slučajeva te ne znamo što bi DKOM odlučio, no za naručitelja je uvijek sigurnije započeti s javnim otvaranjem kroz EOJN.“

PITANJE: „ Članovi stručnog povjerenstva davatelja koncesije su kod javnog otvaranja ponuda, javno čitali sadržaj ponude svakog od ponuditelja. Dakle, svaki od ponuditelja je na javnom otvaranju ponuda dobio informaciju koje dokumente je drugi ponuditelj priložio u ponudi. Mišljenja smo da uvid u sadržaj ponude spada u pregled i ocjenu ponuda, te da ne može davatelj koncesije sve prisutne na javnom otvaranju ponuda, upoznavati sa dokumentima koje je neki drugi ponuditelj priložio. Na našu primjedbu s tim u vezi, davatelj koncesije je rekao da je javno čitanje sadržaja ponuda tj. dokumenata priloženih u ponudi uobičajeno i zakonito.“

ODGOVOR: „Čitanje sadržaja ponuda nije uobičajeno, odnosno čl. 18. Uredbe o načinu postupanja s DZN i ponudama je propisan postupak javnog otvaranja ponuda te je naznačeno što se obvezno naglas čita. Doduše, Uredba ne govori može li se i ostalo čitati, ali svakako nije uobičajeno.    

Temeljem Vaših pitanja, naručitelj je mogao postupiti i drugačije, odnosno ispravnije, no sam Zakon ili Uredba ne propisuju što se ne smije u ovom slučaju. U pravu ste, nema prakse DKOM-a oko ovih pitanja niti za javnu nabavu, a posebno za koncesiju.

Teško je reći što bi DKOM odlučio jer ovdje može biti i stvar tumačenja (obvezno čita, ali može li i više od toga) ali postupanje naručitelja u ovom postupku nije uobičajeno i u skladu s dobrom praksom. Konkretno, nisu prekršili Zakon, ali ga se nisu niti posve držali, s obzirom da naručitelj ispravno postupa kada postupa točno onako kako je zakonom navedeno, a sve ostalo može biti na granici zakonitosti."

PITANJE: „S obzirom da tvrtka ide u postupak javne nabave prije sklapanja ugovora sa provedbenim tijelom ali će se poštivati postupci javne nabave . Postoji li obaveza u natječajnu dokumentaciju stavljati logo provedbenog tijela MINPO-a ili se to ne smije s obzirom da je to ugovorna obveza kao i plan nabave što je ugovorna obaveza?  Ukoliko dođe do potpisivanja ugovora MINPO će nas tražiti plan nabave, šaljemo li u tom slučaju mi izvještaj o provedenoj javnoj nabavi i plan po kojem smo išli?“

ODGOVOR: "U dokumentaciju bi se trebale staviti sve važne naznake, razlozi i okolnosti provedbe postupka, ali mislim da nema potrebe stavljati logo MINPO-a. Ugovorne obveze se trebaju poštivati, poput plana nabave koji se dostavlja u skladu s uputama, odnosno prilogom 5. iz dokumentacije. Također će biti potrebno dostaviti i izvješće, ali sve prema dostavljenim uputama i prilozima."

PITANJE: "DKOM nam je poništio odluku o odabiru i vratio predmet na ponovno postupanje. S obzirom na vremensko razdoblje trajanja cijele procedure, još dok je predmet bio na DKOM-u, svim ponudama je istekao rok valjanosti kao i rok valjanosti jamstva za ozbiljnost ponuda.

S obzirom da je predmet vraćen na ponovno postupanje, a s obzirom na gore navedeno, molimo Vas za informaciju/tumačenje da li smo za potrebe ponovnog postupanja po predmetu obvezni prvo zatražiti od ponuditelja produžetak roka valjanosti i ponuda i jamstva, a sve prema članku 77. stavku 5. ZJN? 

Koliko moramo, da li treba isto tražiti i od onih ponuditelja čije su ponude ocijenjene kao neprihvatljive u redovnom postupku (ponude ponuditelja koje nisu bile predmet žalbe)?“

ODGOVOR: "Ukoliko je istekao rok valjanosti ponude, od svih se ponuditelja traži produženje roka u skladu s čl. 77, a shodno tome i produženje jamstva ako je potrebno (kod bankarske garancije obvezno, dok na zadužnici rok i ne piše). Zakon ne govori kada se produženje traži, ali prije donošenja odluke o odabiru rok mora biti produžen. Kod neprihvatljivih ponuditelja, a na koje nije bilo žalbe, možda nije potrebno tražiti produženje jer nema nikakvih šansi da bi one bile odabrane u postupku. Međutim, u zakonu piše da se od ponuditelja traži, što podrazumijeva od svih, bez obzira na status njihovih ponuda. A one mogu ili ne moraju dostaviti produženje."

PITANJE: "Molim savjet kako postupiti u situaciji/ okolnostima najhitnije potrebe za nabavom art. cijevi/ limova koji opisom/ karakteristikom nije zastupljen u troškovniku grupe za koju smo u provedenom mini- nadmetanju ( između 3 najpovoljnije rangirana ponuditelja/ potpisnika 2- godišnjih Okvirnih sporazuma svake grupe ) sklopili 2- mjesečni ugovor . Procjenjujem/o ( istraživanjem trenutne tržišne konjunkture ) da bi vrijednost te izdvojene stavke trebala biti granična u odnosu na sklopljeni 2- mjesečni Ugovor s najpovoljnijim ponuditeljem grupe/a.

Da li bi ˝najlogičnija˝ dopustiva praksa bila pokušati postići suglasnost s trenutnim ugovornim partnerom, a koji bi trebao ˝ respektirati ˝ očekivanu cijenu u odnosu na: ponuđeni nivo cijena iz mini- nadmetanja u kojem je izabran za najpovoljnijeg 2- mjesečnog ponuditelja odnosno u odnosu na ˝ saznanja ˝ o tržišnom nivou cijena po kojem je moguće nabaviti traženi art?"

ODGOVOR: "S obzirom da se radi o okvirnom sporazumu s više g.s. i provedbi mini nadmetanja, a tu konkretnu stavku niste ugovorili u provedenom mini nadmetanju, bilo bi najlogičnije da ponovno za tu stavku provedete novo mini nadmetanje, sa žurnim rokom. naravno, ukoliko je ta stavka unutar okvirnog sporazuma. To bi bilo "najčišće" rješenje. Ukoliko bi se ta stavka tražila samo od jednog ponuditelja drugi bi se mogli žaliti. Također, od ponuditelja ne možete zahtijevati promjenu cijene ako isto nije bilo definirano u dokumentaciji."

PITANJE: " Što je osim NEP a iz FINE potrebno potpisniku ponude za potpis uveza ponude?"

ODGOVOR: "Za rad u eOJN, u svrhu potpisivanja ponude (uveza ponude) naprednim elektroničkim potpisom, osim samog potpisa, ponuditelji na računalu moraju imati instalirano programsko rješenje, odnosno program za čitanje .pdf formata dokumenta. Najrašireniji takav program je Adobe Acrobat (npr. noviji Adobe Acrobat  Reader DC),više o tome na savjetodavnom blogu link članka ali se može koristiti i neki drugi .pdf čitač s omogućenom opcijom digitalnog potpisivanja, kao npr. DigiSigner ili besplatni Foxit Reader.“

PITANJE:

"Treba li i direktor ili druga osoba u trgovačkom društvu (koje bi u postupku elektroničke javne nabave sudjelovalo kao ponuditelj) posjedovati navedeni certifikat za sudjelovanje u nadmetanju, ili je dovoljno da ga u našem slučaju ima odvjetnik koja zastupa društvo, u Fini registriran kao specijalist za javnu nabavu?"

ODGOVOR:

„Certifikat za napredni elektronički potpis u FINI može dobiti bilo koja osoba kojoj direktor trgovačkog društva da ovlaštenje za potpis, odnosno potpiše zahtjev za digitalni certifikat. 

Sam direktor ne mora imati certifikat ukoliko nema namjeru potpisivati ponude. Ono što je za e-nabavu bitno je da gospodarski subjekt ponudu potpiše naprednim elektroničkim potpisom. Ukoliko je potpisnik ponude osoba različita od osobe koja tvrtku samostalno zastupa  - koja je navedena u sudskom registru, tada je u ponudi potrebno dostaviti i punomoć kojom osoba ovlaštena za zastupanje (direktor) opunomoćuje tu drugu osobu za potpis ponude te eventualne izmjene / dopune ponude, kako bi naručitelj znao da je potpisnik ponude doveden u vezu s tvrtkom ponuditeljem.“

PITANJE:

Javljamo se prvi put na  tender sa još jednim članom, dakle kao zajednica ponuditelja.

• Ako se javljamo sa jos jednim članom, kao zajednica ponuditelja, znači da svaki član mora dokazati svoju sposobnost sa Izjavom o nekažnjavanju, Potvrdom porezne uprave i Izvatkom iz sudskog registra?
  
• Tender se sastoji od jednog LOT-a, unutar kojeg mi nudimo jedan dio artikala, a drugi član nudi drugi dio artikala (svaki član osim uređaja, nudi i servis za uređaje). Znači li to da možemo zahtijevati i odvojeno plaćanje, svatko za svoj dio ponude?
  
• Na tenderu se traži bankovno jamstvo, kako se ovo tretira? Možemo li poslati dva bankovna jamstva, svaki član za svoj dio posla ili bankovno jamstvo mora biti objedinjeno, za jedan LOT jedno jamstvo?
  
• Budući se radi o zajednici ponuditelja, da li su dva nositelja tendera ili je jedan?
  
• Ako je jedan nositelj tendera, koja je praksa oko regulacije odnosa između članova zajednice ponuditelja?
  

ODGOVOR: 

• Sukladno člancima 67.6. 68.9. i 70.5. ZJN, svi članovi zajednice ponuditelja moraju pojedinačno dokazati traženim dokumentima.
  
• Temeljem članka 14. stavka 2. ZJN, naručitelj u dokumentaciji određuje da će plaćanje biti neposredno svakom članu zajednice ponuditelja za onaj dio ugovora o javnoj nabavi koji je pojedini član izvršio, ako zajednica ponuditelja ne odredi drugačije. Bez obzira na tu odredbu, odgovornost članova zajednice je uvijek solidarna. Ukoliko naručitelj u dokumentaciji nije odredio neposredno plaćanje svakom članu zajednice, gospodarski subjekt bi trebao od naručitelja tražiti objašnjenje i dopunu dokumentacije u ovom dijelu.
  
• Naručitelj dokumentacijom traži jamstvo za ozbiljnost ponude u obliku bankovnog jamstva, sukladno čl. 77. ZJN, a koje je ponuditelj obvezan dostaviti. U slučaju zajednice ponuditelja, jamstvo može dostaviti jedan član u punom iznosu, putem jednog ili više dokumenata jamstva, ili ga mogu dostaviti dva ili svi članovi zajednice ponuditelja s tim da zajedno sva jamsva moraju osigurati puni traženi iznos jamstva prema traženju naručitelja. Da se radilo o više grupa predmeta nabave, jamstvo bi moglo biti i kumulativno, dakle jedno jamstvo za sve grupe. Za naručitelja je dakle bitno da u ponudi mora biti jamstvo za ozbiljnost ponude u iznosu kojeg je tražio te s ostalim potrebnim elementima jamstva.
  
• Kod zajednice ponuditelja  uvijek jedan član mora biti određen kao član ovlašten za komunikaciju s naručiteljem (tzv. nositelj ponude) i podatke o tom članu je potrebno popuniti u obrascu Ponudbenog lista (obično dodatak 1. Ponudbenog lista) ili u elektroničkoj ponudi (podaci o prvom članu zajednice su također i podaci o članu ovlaštenog za komunikaciju).
  
• Članovi zajednice ponuditelja samostalno uređuju svoje međusobne odnose, uobičajeno nekim sporazumom u kojem i dijele međusobne obveze prema dogovoru. Sukladno čl. 14. stavku 2.ZJN naručitelj ne bi smio od zajednice ponuditelja zahtijevati određeni pravni oblik zajedničkog ustrojstva,ali može nakon odabira zahtijevati određeni pravni oblik u mjeri u kojoj je to potrebno za zadovoljavajuće izvršenje ugovora. Pri tome u ponudi mora biti navedeno, prema dogovoru članova zajednice, koji će dio izvršavati pojedini član zajednice. Ako se radi o velikom broju stavki i nije moguće isto upisati u obrazac Ponudbenog lista, obrazac se može nadopuniti dokumentom s navedenim podacima o stavkama koje će izvršavati pojedini član zajednice.“

PITANJE: “Koristili smo nestandardizirane troškovnike (predmet nabave bio je podijeljen na grupe) na kojima smo predvidjeli mjesto za potpis ovlaštene osobe i pečat ponuditelja.

Dva ponuditelja dostavila su SCAN-ove Troškovnika potpisane i s pečatom, a jedan bez potpisa i pečata. U dokumentaciji smo naveli da Troškovnik mora biti potvrđen pravovaljanim potpisom ovlaštene osobe ponuditelja. Molimo za savjet: odbiti ili ne ponudu?“

ODGOVOR: “Trenutno postoji dosta pitanja i nedoumica u vezi elektroničke dostave ponuda s obzirom da još uvijek nema zakonskih odredbi o javnoj nabavi koji reguliraju to novo područje, niti su naručitelji i ponuditelji najspremniji za promjene koje donosi e-nabava. S obzirom da je u tijeku „preobrazba“ javne nabave iz papirnate u elektroničku, nije niti moguće jednako postupanje s papirnatim i elektroničkim ponudama. Stoga naručitelj mora postupati i zakonski ali i logički, posebno imajući u vidu načela javne nabave ali i postupati na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu i ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu.

Iz pitanja se ne vidi jesu li korišteni troškovnici u excelu ili u wordu ili .pdf-u. Zapravo bi ponuditelj trebao dostaviti troškovnike u onom obliku u kojemu ga naručitelj zatraži ili učita u eOJN. Ako traži poseban oblik troškovnika to treba biti navedeno u dokumentaciji za nadmetanje i opravdano predmetom nabave.

Ukoliko je naručitelj u eOJN učitao troškovnike u excelu, a nije ništa posebno naveo u dokumentaciji,  u tom obliku bi ih ponuditelji popunjene trebali i vratiti nazad. Jedna od svrhi elektroničke nabave je olakšati i naručiteljima i ponuditeljima postupanje i dostavu ponuda kao i pregled i ocjenu ponuda. Također, troškovnik se u eOJN uobičajeno postavlja u excel formatu, a u takvom obliku je i standardizirani troškovnik unutar eOJN, i kao takav olakšava  unos i izračun cijena, te izračun računske pogreške. Također je predviđeno olakšavanje i na način da se kod elektroničke ponude ne treba potpisivati troškovnik s obzirom da je potpis (i uvez) cijele ponude osiguran naprednim elektroničkim potpisom. U tom smjeru niti naručitelj ne bi trebao dokumentacijom zahtijevati vlastoručni potpis troškovnika, već samo izjavu o nekažnjavanju te eventualno ostale tražene izjave. Ukoliko je ponuditelj Uvez ponude s ponudbenim listovima potpisao naprednim elektroničkim potpisom smatra se da je time potpisao cjelokupnu ponudu te s tim u vezi ne treba troškovnike potpisivati, vlastoručno ili naprednim elektroničkim potpisom, posebno radi li se o troškovniku u excel formatu.

Dakle, u opisanom slučaju naručitelj je dokumentacijom propisao da se troškovnici moraju potpisati vlastoručno i ovjeriti pečatom. S obzirom da na dokumentaciju nije bilo žalbi niti upita za pojašnjenjem u vezi navedenog do roka za otvaranje ponuda, ponuditelji su dužni postupati po njoj iako je ponuditelj koji je namjeravao dati e-ponudu mogao tražiti objašnjenje ili izmjenu dokumentacije u tom dijelu. Ponuditelj nije postavio upit naručitelju ali je postupao prema svojevrsnoj „logici“ elektroničke nabave. „

PITANJE: “Gdje se može točno vidjeti koji su pragovi za nabavu male i velike vrijednosti?Koji je originalni dokument EU komisije gdje su objavljeni pragovi? Ovise li pragovi i o sektoru?”

ODGOVOR: “Europska komisija je donijela šest novih obvezujućih uredbi kojima se mijenjaju vrijednosti europskih pragova, dakle za postupke velike vrijednosti, i koje stupaju na snagu 1. siječnja 2016.  Uz tekst Uredbi je objavljena i Komunikacija Komisije o vrijednostima europskih pragova u odgovarajućim vrijednostima u hrvatskim kunama. 

Linkovi sa www.javnanabava.hr:

• Uredba Komisije (EU) 2015/2340 оd 15. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL EU L-330 od 16.12. 2015.)
• Uredba Komisije (EU) 2015/2341 оd 15. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL EU L-330 od 16.12. 2015.)
• Uredba Komisije (EU) 2015/2342 оd 15. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL EU L-330 od 16.12. 2015.)

Također, objavljena je KOMUNIKACIJA KOMISIJE - Odgovarajuće vrijednosti pragova iz direktiva 2004/17/EZ, 2004/18/EZ i 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL EU C-418 od 16. 12. 2015.)  u kojoj su nove vrijednosti europskih pragova iz gore navedenih Uredaba preračunate u kune.

• Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2170 оd 24. studenoga 2015. o izmjeni Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL EU L-307 od 25.11. 2015.)
• Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2171 оd 24. studenoga 2015. o izmjeni Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL EU L-307 od 25.11. 2015.)
• Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2172 оd 24. studenoga 2015. o izmjeni Direktive 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL EU L-307 od 25.11. 2015.)

Također, i za ove Uredbe objavljena je KOMUNIKACIJA KOMISIJE - Odgovarajuće vrijednosti pragova iz direktiva 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL EU C-392 od 25. 11. 2015.)  u kojoj su vrijednosti europskih pragova preračunate u kune.

Na žalost, još nema pročišćenog teksta Uredbe o objavama s cjelokupnim tekstom te novim pragovima.

Europski pragovi nisu jednaki za sve naručitelje, te se razlikuju ovisno o kojem se naručitelju radi kao i o predmetu nabave (roba, radi ili usluga)."

U nastavku je pregled novih europskih pragova:

Članak. 18. stavak 7. Zakona o javnoj nabavi - omogućeno za pojedinu grupu predmeta  nabave velike vrijednosti primijeniti pravila koja vrijede za nabavu male vrijednosti (za robu ili usluge - 80.000,00 EUR, za radove - 1 milijun EUR).

Detaljnije pojašnjenje o pragovima NAĐITE OVDJE NA BLOGU LINK.        

PITANJE: „Postoji li mogućnost da se postupak javne nabave poništi nakon isteka roka za dostavu ponuda zbog promijenjenih okolnosti i je li potrebno u dokumentaciji za nadmetanje staviti odredbu da naručitelj zadržava pravo poništiti postupak javne nabave bez ikakvih obveza prema ponuditeljima i na koji članak Zakona se u tom slučaju pozvati?  Naime, sredstva za predmetni postupak javne nabave su vezana uz proračun i u slučaju da ne uspijemo realizirati nabavu ove godine (a nećemo) nećemo ih biti u mogućnosti iskoristiti.“

Postupak je pokrenut  krajem listopada/početkom studenog, ali je izjavljena žalba na dokumentaciju za nadmetanje. Objavljeno je i Rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojim se poništava dio dokumentacije, po bi trebali napraviti korekcije dokumentacije i nastaviti s postupkom, ali već sad znamo da iduće godine nećemo imati sredstva za navedeni predmet nabave."

ODGOVOR: "S obzirom da ponuditelji u praksi često izjavljuju žalbe u odnosu na opravdanost i zakonitost poništenja postupaka javne nabave, naručitelji moraju opravdano i s oprezom postupati s poništenjem postupka.

U opisanom slučaju iz pitanja, naručitelj bi prije svega trebao biti siguran da neće imati osigurana sredstva u trenutku kada bi trebao donijeti odluku o odabiru. Ukoliko se radi o npr. okvirnom sporazumu  tada naručitelj ne bi mogao opravdano tvrditi da neće imati osigurana sredstva jer sama namjera sklapanja okvirnog sporazuma bi značila da je naručitelj planirao nešto nabavljati kroz duže razdoblje i shodno tome plaćati tu nabavu.

Ukoliko je zaista opravdana tvrdnja naručitelja da neće imati osigurana sredstva, tada naručitelj ima dvije mogućnosti za poništenje postupka javne nabave.
Može odlučiti poništiti (nije obveza već mogućnost naručitelja) prije isteka roka za dostavu ponuda, po članku 100. stavku 1. točki 2, odnosno jer su mu postale poznate okolnosti zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drugačijeg poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje da su bile poznate prije. Dakle, da nije došlo do žalbe koji je produžio postupak javne nabave, naručitelj bi mogao sklopiti ugovor sukladno osiguranim sredstvima. Međutim, kako je DKOM poništio dio dokumentacije, naručitelj bi, ukoliko ocijeni da su poništenjem dijela dokumentacije rješenjem DKOM-a, nastupile okolnosti zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drugačijeg poziva na nadmetanje i dokumentacije da su bile poznate prije, mogao poništiti cijeli postupak javne nabave.

Međutim, u ovom slučaju naručitelj bi mogao postupiti i u skladu s čl. 157. st. 3 ZJN., odnosno provesti novi postupak javne nabave ili nastaviti postupak javne nabave. Naručitelj sam odabire kako će postupiti.

Također, naručitelj može, nakon isteka roka za dostavu ponuda,odlučiti poništiti postupak po članku 100.3.1., odnosno ako je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu. Znači, naručitelj može započeti (ili nastaviti) postupak javne nabave iako u trenutku započinjanja nema osigurana sredstva. Ako je pak cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava, naručitelj ne bi smio donijeti odluku o odabiru takve ponude, već odluku o poništenju.

Naručitelj je obvezan, nakon isteka roka za dostavu ponuda, poništiti postupak po članku 100.4.1., odnosno jer su mu postale poznate okolnosti zbog kojih ne bi niti došlo do pokretanja postupka nabave da su bile poznate prije.
Naručitelj je obvezan, nakon isteka roka za dostavu ponuda, poništiti postupak po članku 100.4.2., odnosno jer su mu postale poznate okolnosti zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drugačijeg poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje da su bile poznate prije.
Razlog poništenja u ovim slučajevima vezan je uz dokumentaciju u fazi postupka nabave nakon otvaranja ponuda.

S obzirom da naručitelj može ili ne mora u ovom trenutku (iz opisanog slučaja) poništiti postupak nabave, ono što je važno je da naručitelj prilikom procjene navedenih razloga postupa objektivno, vodeći brigu o posljedicama do kojih dovodi poništenje postupka javne nabave. S tim u vezi, zakon ne propisuje koje su to okolnosti na koje se naručitelj poziva, stoga naručitelj mora sam, na objektivan način i u konkretnom slučaju, ocijeniti postoje li takve okolnosti te jesu li ili nisu bile poznate pri pokretanja postupka javne nabave.

Slijedom navedenog, ukoliko naručitelj donese odluku o poništenju, nije dovoljno pozvati se na odredbu zakona uz koju se veže poništenje. U odluci o poništenju naručitelj mora obrazložiti razloge poništenja, kako je određeno čl. 101.2.3. ZJN."

PITANJE: "Jedina ovlaštena osoba za zastupanje je XY. XY će ovlastiti na naprednom elektroničkom potpisu osobu ZZ. Da li XY mora vlastoručno potpisati Izjavu o nekažnjavanju ili je dovoljan napredni elektronički potpis ZZ samo na Uvezu ponude, što znači da će Izjava o nekažnjavanju unutar Uveza biti bez potpisa?"

ODGOVOR: "Prvenstveno treba razlikovati potpis ponude od potpisa izjave o nekažnjavanju i/ili drugih izjava traženih dokumentacijom za nadmetanje. 

PONUDA se kod elektroničke dostave smatra potpisanom kada je potpisan dokument naziva „Uvez ponude“ koji sadrži Ponudbene listove. Ponuda se kao i do sada potpisuje od odgovorne osobe ili osobe koju je ta osoba ovlastila za potpis. Ukoliko potpisnik ponude nije naveden u Izvodu iz sudskog registra, u ponudi bi trebalo priložiti punomoć (ovlast) za potpisivanje ponude. Ponuda se u ovom slučaju, kod elektroničke dostave, potpisuje naprednim elektroničkim potpisom. 

Također, ponuditelji su obvezni u ponudi dostaviti i dokaz o nekažnjavanju, odnosno izjavu o nekažnjavanju. Za razliku od potpisa ponude / Uveza ponude koju može potpisati ili odgovorna osoba ili osoba po ovlasti, izjavu o nekažnjavanju može potpisati samo osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta, i ta je osoba uvijek i navedena u Izvodu iz sudskog registra. 

Ta osoba izjavu o nekažnjavanju daje za sebe i za gospodarski subjekt. Za razliku od potpisa ponude / Uveza ponude, izjava o nekažnjavanju potpisuje se vlastoručno, odnosno mora imati vlastoručni potpis i pečat gospodarskog subjekta. Izjavu o nekažnjavanju ne treba potpisivati naprednim elektroničkim potpisom. Ukoliko ovlaštena osoba ne bi potpisala izjavu, čime bi ona ostala prazna, ponuditelj u tom slučaju ne bi dokazao da ne postoje razlozi isključenja temeljem nekažnjavanosti."

PITANJE: "Da li se javna nadmetanja velike vrijednosti, koja će biti objavljena do 31.12.2015.godine, a otvaranje će biti u 2016.godini, moraju slati samo elektronički ili postoji mogućnost slanja papirnato, jer u dokumentacijama postoje još uvijek obe opcije slanja ponude?"

ODGOVOR: "Za postupke nabave velike vrijednosti koji započinju 2015. godine, odnosno koji su poslani na objavu u eOJN, vrijedi „pravilo prijelaznog razdoblja“. Za te postupke vrijedi ono pravilo koje je na snazi u trenutku kada započinje postupak javne nabave. Postupak javne nabave započinje danom slanja obavijesti poziva na nadmetanje. Dakle, ukoliko naručitelj pošalje poziv na nadmetanje u eOJN 31.12.2015. godine, ponuditelji mogu dostaviti ili elektroničku ponudu ili „papirnatu“ ponudu, te isto mora biti navedeno i u dokumentaciji. Ukoliko naručitelj poziv na nadmetanje pošalje u eOJN 1.1.2016 ili kasnije, a radi se o velikoj vrijednosti nabave, ponuditelji će biti obvezni dostaviti isključivo elektroničku ponudu, a o čemu naručitelj mora voditi računa u odredbama dokumentacije za nadmetanje."

PITANJE : „ Jeli naručitelj obavezan u postupku otvaranja ponuda obavezan otvoriti i osnovnu i dopunu ponude i podatke o visini unijeti u zapisnik?  Ako je više izmjena i dopuna predano u isto vrijeme kako se utvrđuje koja je relevantna?  Kojim odrednicama ZJN-i ili Uredbi je navedeno regulirano?“

ODGOVOR: "Na javnom otvaranju ponude se otvaraju redoslijedom (prema rednom broju) iz upisnika o zaprimanja ponuda, bez obzira radi li se o "papirnatim" ili elektroničkim ponudama. U slučaju da je za pojedinu ponudu dostavljena izmjena ili dopuna ponude, naručitelj je obvezan otvoriti prije izmjenu ili dopunu a tek nakon izmjene ili dopune i osnovnu ponudu. Dakle, obvezan je otvoriti oboje. Ukoliko je izmjenom ponude izmijenjena cijena ponude, naručitelj u zapisnik s javnog otvaranja unosi cijenu ponude prema izmjeni (jedinu važeću cijenu. Kod dopune ponude, ovisi o kojem je elementu dopune riječ, naručitelj podatke unosi ili ne mora unijeti u zapisnik, u skladu s navedenim u članku 22. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN 10/12) kojim je propisan obvezni sadržaj zapisnika o javnom otvaranju ponuda.

U slučaju da jedan ponuditelj podnese više izmjena ponude temeljem jedne osnovne ponude, sve se izmjene  ponude evidentiraju u upisniku, naručitelj ih otvara ali je uvijek važeća zadnja izmjena  ponude na javnom otvaranju, te naručitelj postupa kao u prethodnom odgovoru. Kada se radi o dopuni ponude, sve se dopune ponude moraju evidentirati, ali i otvoriti na javnom otvaranju jer se dopunom, jednom ili više njih, ponuda nadopunjava u jednom ili više elemenata. Na javnom otvaranju se dakle otvaraju ali ne moraju čitati dopunjeni podaci, osim onih podataka koji se javno moraju i pročitati u skladu s člankom 22. Uredbe. Za ostale se dopune samo javno utvrdi da se radi o dopuni ponude u ostalim dijelovima koji se ne čitaju javno.

Naprijed navedeno je propisano člankom 89. Zakona o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14), člankom 18. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN 10/12), te člankom 22. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN 10/12).“

PITANJE: „U slučaju da se na javnom otvaranju ne pojavi nijedan ovlašteni predstavnik ponuditelja i ne pristigne nijedna e-ponuda nego samo ponude u papirnatom obliku treba li sastavljati zapisnik s javnog otvaranja ponuda jer kod klasičnog otvaranja ponuda, u slučaju ne pojavljivanja ovlaštenih predstavnika ponuditelja, nije bilo potrebe za sastavljanjem istoga?“

ODGOVOR: "U slučaju da na javnom otvaranju ponuda nema ovlaštenih predstavnika ponuditelja, naručitelji svakako moraju ući u eOJN te započeti s javnim otvaranjem  ponuda unutar sustava eOJN jer jedino tamo mogu vidjeti jesu li dobili elektroničku ponudu. Obavijest o e-ponudi dolazi odgovornom ovlaštenom predstavniku elektroničkom poštom, međutim, bez obzira stigla obavijest ili ne, ukoliko je dopuštena elektronička dostava ponuda, naručitelji moraju započeti s javnim otvaranjem unutar sustava eOJN. U koraku 2. javnog otvaranja ponuda, pod točkom "Upisnik elektronički dostavljenih ponuda", prikazuju se sve elektronički pristigle ponude. Ukoliko nema niti jedne elektroničke ponude, naručitelj može nastaviti s javnim otvaranjem ponuda unoseći podatke o "papirnatim" ponudama u sustav eOJN nakon čega je potrebno generirati Zapisnik o javnom otvaranju ponuda iz eOJN, ili pak, kao drugi način nastavka javnog otvaranja ponuda, naručitelj može nastaviti na "klasičan" način, obvezno napraviti Zapisnik o javnom otvaranju ponuda upisujući podatke o "papirnatim" ponudama u klasični "papirnati" Zapisnik o javnom otvaranju ponuda. Ukoliko prije javnog otvaranja ne pristigne niti jedna ponuda, niti elektronička niti "papirnata" ponuda, naručitelj je svejedno obvezan sastaviti Zapisnik o javnom otvaranju ponuda u kojemu će biti navedeno da za taj postupak, u roku za dostavu ponuda, nije pristigla niti jedna ponuda, te neće biti potrebe za rokom mirovanja, te naručitelj može odmah pristupiti provedbi novog postupka, ukoliko se na to odluči. U svakom slučaju, naručitelj je, sukladno članku 89. stavku 7. Zakona o javnoj nabavi, OBVEZAN sastaviti Zapisnik o javnom otvaranju ponuda."

PITANJE: „ Ukoliko prilikom objave poziva na nadmetanje u točki 17. Ovlašteni predstavnici  navedemo zamjenike ovlaštenih predstavnika naručitelja da li oni moraju sudjelovati na javnom otvaranju ponuda uz ovlaštene predstavnike ili sudjeluju isključivo u slučaju spriječenosti ovlaštenih predstavnika?

ODGOVOR: "Zamjenici ovlaštenih predstavnika naručitelja koji su elektroničkom poštom od sustava eOJN zaprimili privatne ključeve bi trebali biti navedeni u Odluci o povjerenstvu, ali nije nužno i da sudjeluju na javnom otvaranju ponuda. Na javnom otvaranju, po Zakonu o javnoj nabavi, moraju sudjelovati najmanje dva ovlaštena predstavnika, koji učitavaju privatne ključeve, bilo ovlašteni predstavnici ili zamjenici ovlaštenih predstavnka, od kojih barem jedan mora imati certifikat javne nabave. Dakle, zamjenici ovlaštenih predstavnika mogu ili ne moraju sudjelovati na javnom otvaranju ponuda."

PITANJE: „ S obzirom na Odluku o privremenom financiranju korisnika Državnog proračuna u prva 3 mjeseca 2016. godine, da li proračunski korisnici Državnog proračuna izrađuju plan nabave za prva 3 mjeseca 2016. godine ili izrađuju plan nabave za 2016. godinu i objavljuju ga tek nakon donošenja financijskog  plana za 2016. godinu tj. početkom 2016. godine? „

ODGOVOR: „Ministarstvo financija je na svojim web stranicama objavilo Odluku o privremenom financiranju, kao i uputu za izradu financijskih planova za prva tri mjeseca 2016. godine. Uputom se, među ostalim, navodi da proračunski korisnici u prva tri mjeseca 2016. godine ne smiju preuzimati nove financijske obveze, dakle nema pokretanja postupaka javne nabave i potpisivanja novih ugovora. Navedenom odlukom, kao i uputom, korisnici su upućeni na izradu financijskih planova, dok se istima ne definira izrada Plana nabave. O samoj izradi Plana nabave za 2016. g. nema posebnih naputaka, a iz čega se da izvući zaključak da se izradi Plana nabave pristupa kao i do sada s posebnom napomenom da se pri tome mora voditi računa da se u prvom kvartalu ne smiju planirati novi postupci. Dakle, proračunski korisnici mogu izrađivati Plan nabave za 2016. g. i objaviti ga u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi, vodeći računa da će se postupci planirati za provedbu od II. kvartala na dalje.“

PITANJE: " Mora li se javno otvaranje ponuda organizirati putem e-oglasnika, dakle putem projektora, odnosno na način da predstavnici ponuditelja mogu gledati ekran kompjutora? Budući do samog trenutka otvaranja, kao naručitelj nemamo saznanje je li koja ponuda poslana elektroničkim putem ili ne?“

ODGOVOR: „Projektor je samo zgodan dodatak, ali nije nužno da ga naručitelj ima. Svakako mora imati računalo i pripremiti privatne ključeve ovlaštenih predstavnika.

Međutim, ukoliko je u dokumentaciji dopuštena e-dostava ponuda, naručitelj MORA započeti s javnim otvaranjem unutar eOJN. U koraku 2 vidi ima li elektroničkih ponuda, ukoliko ima nastavlja s otvaranjem svih e-ponuda, nakon što su pročitane sve e-ponude, i sve papirnate ponude unosi u eOJN, te na kraju kreira Zapisnik s javnog otvaranja iz eOJN. Ukoliko nema e-ponuda, može odlučiti unijeti sve papirnate ponude u eOJN i kreirati Zapisnik iz eOJN, ili može nastaviti klasičnim putem, papirnato,kao i do sada.

Također, naručitelj - ovlašteni predstavnik koji je kreirao objavu, bi trebao na svoj mail dobiti obavijest o e-ponude, ukoliko pristigne koja, tako da će ipak znati je li dobio ili ne e-ponudu. No, i bez obzira dobio na mail obavijest ili ne, MORA ZAPOČETI U eOJN."

PITANJE: "Prema Zakonu o javnoj nabavi od 01.01.2016. godine ide isključivo e-dostava ponuda za velike vrijednosti, a od 01.07.2016. za male vrijednosti.

Znači li to da za postupke male vrijednosti, se još uvijek do 01.07.2016. g. mogu dostavljati papirnate ponude, a u dokumentaciji za nadmetanje mora biti naznačeno da je dopuštena dostava elektroničkih ponuda?"

ODGOVOR: "Prema Zakonu o javnoj nabavi od 01.01.2016. godine ide isključivo e-dostava ponuda za velike vrijednosti, a od 01.07.2016. za male vrijednosti.

Za postupke male vrijednosti,  do 01.07.2016. g. još uvijek se mogu dostaviti "papirnate" ponude, a u dokumentaciji za nadmetanje mora biti naznačeno da je dopuštena dostava elektroničkih ponuda. Dakle, za male vrijednosti još uvijek vrijedi prijelazno razdoblje, i to do  01.07.2016 nakon čega svi naručitelji moraju odrediti obveznu dostavu ponuda elektronički - putem eOJN."

PITANJE: "Kao potencijalni ponuditelji u postupcima javne nabave do sada nismo bili u prilici dostavljati ponude u elektroničkom obliku međutim, s obzirom na najave da će od 01.01.2016.g e-nabava biti obvezatna za sve gospodarske subjekte, postavljamo praktično pitanje potpisivanja natječajne dokumentacije.

Iz nekoliko linkova dostupnih na stranicama Uprave za sustav javne nabave spominje se pojam "napredni elektronički potpis".

Kao inozemno trgovačko društvo u praksi nam se vrlo često javlja problem pravovremenog "dobivanja" potpisa od zakonskih zastupnika koji su gotovo svi sa sjedištem i prebivalištem u inozemstvu.

Pitanje; da li je ovlaštenje za potpisivanje dobiveno od strane FINE (USB token) dovoljan i kod potpisivanja dokumenata u postupcima javne nabave?

Stoga što nam to uvelike olakšava poslovanje kod, na primjer, slanja redovitih izvješća Poreznoj upravi. Ukoliko nije dozvoljeno, da li se putem punomoći može ovlastiti zaposlenika tvrtke na potpisivanje dokumentacije?"

ODGOVOR: "U javnoj nabavi se za potpisivanje ponude koristi NAPREDNI ELEKTRONIČKI POTPIS kojega je potrebno zatražiti u Fini kao jedinoj instituciji u RH koja ima ovlaštenje za izdavanje elektroničkih potpisa. Dakle, Fina gospodarskim subjektima ne daje ovlaštenje za potpis već je potrebno od njih zatražiti potpis, ali isključivo NAPREDNI elektronički potpis, koji služi za potpisivanje ponuda. Ukoliko ponuditelj već posjeduje neki potpis od Fine, treba provjeriti je li taj potpis napredni, te ako jeste odgovarat će i za potpisivanje ponuda u javnoj nabavi. Ukoliko nije napredni, treba postupiti kao što je naprijed navedeno.

Ako ponudu predaje strani ponuditelj moguće je ponudu potpisati naprednim elektroničkim potpisom izdanim u zemlji sjedišta gospodarskog subjekta od strane ovlaštenog izdavatelja certifikata (kao što je Fina u RH), odnosno certifikat kojim se potpisuje strani ponuditelj mora biti na listi ovlaštenih izdavatelja certifikata u EU. Isto je potrebno provjeriti u zemlji sjedišta.

Ponuda se potpisuje od strane osobe ovlaštene za zastupanje gospodarskog subjekta - ponuditelja (koja je navedena u sudskom registru i naručitelj to lako može provjeriti uvidom u izvod iz registra) ili osobe po ovlaštenju, odnosno osobe koju je osoba ovlaštena za zastupanje ovlastila za potpis ponude i druge moguće radnje u postupku. U tom slučaju je uz ponudu potrebno dostaviti i presliku ovlasti – punomoći (koja bi uobičajeno trebala biti ovjerena kod javnog bilježnika). Ovlast može biti dana samo za taj jedan postupak ili sve postupke koje taj ponuditelj predaje, ili drugo po potrebi. Bitno je da naručitelj mora znati koja je osoba potpisala ponudu i da se ta osoba može dovesti u vezu s tim ponuditeljem."

U slučaju bilo kakvih nedoumica, gospodarski subjekt može zatražiti informacije od Fine ili pogledati upute na stranici FINE (link).

"Naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje za izvođenje radova predviđa sklapanje okvirnog sporazuma u kojem su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi i predviđa temeljem okvirnog sporazuma sklopiti 3 ugovora.  Dokumentacijom za nadmetanje propisuje se obveza dostavljanja: 1. jamstva za izvršavanje okvirnog sporazuma za slučaj odbijanja sklapanja pojedinačnih ugovora  od strane odabranog ponuditelja i  2. jamstva za uredno ispunjenje ugovora.

Postavlja se pitanje opravdanosti traženja i jednog i drugog jamstva smatrajući da se radi o jednom te istom jamstvu koje se duplira?"

ODGOVOR: 

„Naručitelj je dokumentacijom odredio sklapanje okvirnog sporazuma u kojem su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi.

Također je propisana dostava jamstva za izvršavanje okvirnog sporazuma i jamstvo za uredno ispunjenje ugovora.

Ponuditelj može od naručitelja tražiti pojašnjenje, odnosno izmjenu dokumentacije za nadmetanje u tom dijelu, međutim naručitelj može ili ne mora to prihvatiti.

Drugim riječima, naručitelj određuje koja će jamstva tražiti u postupku, te su gornja dva navedena jamstva i najčešće tražena od naručitelja. 

Jamstvo za izvršavanje okvirnog sporazuma naručitelj može tražiti u slučajevima kada okvirni sporazum obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi - okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom u kojem su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora  ili okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom u kojem nisu određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora ali je naručitelj dokumentacijom odredio da taj okvirni sporazum obvezuje na sklapanje ugovora.

U ovom slučaju okvirni sporazum obvezuje na sklapanje ugovora pa naručitelj dokumentacijom ispravno traži jamstvo za izvršavanje okvirnog sporazuma koje će imati rok valjanosti u skladu s rokom valjanosti jamstva, odnosno onoliko godina za koliko se godina sklapa okvirni sporazum. Ovo će jamstvo naručitelj naplatiti za slučaj neizvršavanja okvirnog sporazuma odnosno u slučaju odbijanja zaključivanja pojedinačnih ugovora na temelju okvirnog sporazuma od strane odabranog ponuditelja. Kao jamstvo naručitelj može tražiti bankarsku garanciju ili zadužnicu ili bjanko zadužnicu. Bankarska garancija je najsigurniji oblik jamstva za naručitelja, ali i dosta skupa za ponuditelja koji taj trošak može prebaciti na naručitelja pa za veći broj godina nije nužno i najbolje jamstvo, već je može tražiti zadužnica ili bjanko zadužnica. 

Jamstvo za uredno ispunjenje ugovora naručitelj može tražiti za slučaj povrede ugovornih obveza, s rokom valjanosti nešto malo dužem od roka važenja ugovora. Dakle, za svaki ugovor je predviđena dostava novog jamstva i naručitelj ga može naplatiti ako ponuditelj ne izvršava svoje preuzete obveze. 

Naručitelj može naplatiti jamstvo za uredno ispunjenje ugovora a da u isto vrijeme može ili ne mora naplatiti jamstvo za uredno izvršenje okvirnog sporazuma čime bi se automatski raskinuo i okvirni sporazum. Ako naplati samo jamstvo za uredno ispunjenje ugovora ali bez naplate jamstva za izvršenje okvirnog sporazuma, odnosno raskida ugovora i okvirnog sporazuma, ponuditelj bi trebao dostaviti naručitelju novo jamstvo za uredno ispunjenje ugovora te bi naplata prethodnog jamstva poslužila kao svojevrsni institut sankcioniranja ponuditelja. U slučaju da ponuditelj ne želi dostaviti novo jamstvo, naručitelj bi trebao raskinuti ugovor i okvirni sporazum te nanaplatiti i jamstvo za uredno izvršenje okvirnog sporazuma. 

Dakle, u ovom slučaju se ne radi o dupliciranju istog jamstva, već o dva različita jamstva za različite slučajeve naplate i različitog roka valjanosti, a u skladu sa člankom 76. Zakona o javnog nabavi."

PITANJE: "U natječajnoj dokumentaciji se između ostalog traže dokazi tehničke i stručne sposobnosti kako glas;: Popis ugovora o isporuci robe izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini s iznosom i datumom isporuke, te nazivom druge ugovorne strane, naručitelja u smislu ZJN (NN 90/11, 83/13, 143/13) ili privatnog subjekta.

Jesu li u ovom slučaju potvrde naručitelja o isporuci robe koja je isporučena dana 19.11.2012. te  dana 29.05.2012. važeće? Natječaj završava dana krajem 11. mjeseca 2015."

ODGOVOR: "Kod javne nabave i isporuke roba, naručitelj dokumentacijom za nadmetanje, kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti, može tražiti popis ugovora s potvrdama, koji mogu biti ili od naručitelja ili privatnog subjekta. Popis  može sadržavati izvršene ugovore koji su sklopljeni tekuće godine - godine u kojoj je započeo postupak - 2015, te ugovore koji su izvršeni tijekom prethodne 3 godine, dakle 2014, 2013 i 2012, i to tijekom cijele godine. Jedino je bitno da su ugovoreni izvršeni i to uredno izvršeni. Npr. ne priznaje se potvrda na kojoj je navedeno da se ugovor još izvršava.

Dakle, za ugovore koji su izvršeni npr. u studenom 2012. ili u svibnju 2012. ponuditelj može priložiti potvrde o urednom izvršenju za iste i iste navesti u popisu ugovora.

Potrebno je također naglasiti da ponuditelj kao dokaz dostavlja POPIS IZVRŠENIH UGOVORA, istog ili sličnog predmeta nabave, zajedno s prilozima - POTVRDAMA.

Ponuditelj također može dostaviti i više potvrda nego je naručitelj tražio, odnosno i više od propisane minimalne vrijednosti, ali ne smije manje."

PITANJE: " Ograničava li Zakon o javnoj nabavi gospodarski subjekt da se javlja u ulozi podizvoditelja kod više Ponuditelja tj. može li se tvrtka javiti u ulozi podizvoditelja u npr. 5 ponuda različitih ponuditelja na jednom natječaju? "

ODGOVOR: " Članak 86. Zakona o javnoj nabavi uređuje odnose ponuditelja i podizvoditelja. 

Gospodarski subjekti koji se u postupku javljaju u ulozi podizvoditelja određenih ponuditelja / zajednica ponuditelja mogu biti podizvoditelji i kod više različitih ponuditelja / zajednica ponuditelja u istom postupku. Moguć je slučaj da na tržištu postoji samo jedan ili jako mali broj gospodarskih subjekata koji mogu ponuditi predmet nabave pa se isti mogu javiti kao podizvoditelji svim ponuditeljima u postupku.

Međutim, isto ne vrijedi za ponuditelje ili članove zajednice ponuditelja koji se mogu javiti samo jednom u postupku, odnosno podnijeti samo jednu ponudu u jednom postupku nabave.“

PITANJE: "Koji dio Zakona o javnoj nabavi se primjenjuje na neobveznike zakona, tj. NOJN, odnosno koliko je široko postavljeno poštivanje zakona o javnoj nabavi za neobveznike javne nabave?"

ODGOVOR: "Neobveznici javne nabave u obvezi su primijeniti Pravilnik (postupovnik) o javnoj nabavi koji primjenjuje opća načela, a koji donosi ugovorno tijelo na nacionalnoj razini, te Pravilnik o prihvatljivosti izdataka."

Za puni odgovor KLIK NA BLOG: Primjena zakona o javnoj nabavi u EU fondovima

PITANJE: "U slučaju da se ponuditelj oslanja na sposobnost drugog gospodarskog subjekta (npr. koristi njegove ljudske resurse), mora li ga u ponudi navesti kao svog podizvoditelja?"

ODGOVOR:„Gospodarski subjekt se može u svrhu izvršenja ovog ugovora, osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobna 6 odnosa. U tom slučaju gospodarski subjekt mora dokazati javnom naručitelju da će imati na raspolaganju resurse nužne za izvršenje ugovora, primjerice, prihvaćanjem obveze drugih subjekata da će te resurse staviti na raspolaganje gospodarskom subjektu. Pod istim uvjetima, zajednica ponuditelja može se osloniti na sposobnost članova zajednice ponuditelja ili drugih subjekata.“ 

Ako se gospodarski subjekt oslanja na sposobnost članova zajednice ponuditelja ili drugih gospodarskih subjekata, potrebno je priložiti Izjavu o stavljanju resursa na raspolaganje. Izjava o stavljanju resursa na raspolaganje mora minimalno sadržavati: naziv i sjedište gospodarskog subjekta, jasno i točno navedene resurse koje stavlja na raspolaganje u svrhu izvršenja ugovora, vrstu i opis radova ili usluga (predmet i količinu) koje će taj gospodarski subjekt izvoditi u sklopu ugovora koji je predmet ove nabave, potpis ovlaštene osobe gospodarskog subjekta koji stavlja resurse na raspolaganje.“ ZJN (članak 72. stavak 6.)

Dakle, u ponudi se taj gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj „oslanja“ ne treba navoditi kao podizvoditelj. 

Rješenje DKOM-a http://pdf.dkom.hr/14572.pdf

PITANJE: "Inozemni smo ponuditelji koji žele sudjelovati na natječaju u Republici Hrvatskoj. Zanima nas kako popuniti ponudbeni list vezano za sustav PDV-a, zaokružiti  - DA ili NE (nemamo podružnicu niti bilo kakvo predstavništvo u Hrvatskoj)? Isto tako, upisujemo li  u cijenu PDV ako nismo u sustavu PDV-a?"

ODGOVOR: U slučaju da ponuditelj nije u sustavu PDV-a, a najčešće se tu radi o stranim ponuditeljima, upisuje istu vrijednost cijene na oba mjesta, bez PDV-a i sa PDV-om, a mjesto predviđeno za PDV ostavlja prazno. Međutim, jako je važno popuniti cijeli obrazac Ponudbenog lista pa tako i cijene ponude (u protivnom bi ponuda bila odbijena jer nije sukladna dokumentaciji za nadmetanje).

Također, ponuditelj treba provjeriti je li naručitelj u sustavu PDV-a ili ne, odnosno ako naručitelj nije u sustavu PDV-a tada ne može koristiti pravo na pretporez pa uspoređuje cijene ponuda s PDVom.

Sukladno članku 87. stavku 1. Zakona o javnoj nabavi, ponuditelj je pri izradi ponude dužan pridržavati se zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje, dakle kako je naručitelj propisao. Naručitelj pak dokumentacijom propisuje sve odredbe važne za dostavu valjane ponude, a među ostalim, i odredbe o cijeni ponude, bez PDV-a ili sa PDV-om, sve u skladu sa člankom 10. stavkom 4. i stavkom 6. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama. 

Zakon o porezu na dodanu vrijednosti u članku 6. navodi: "Poreznim obveznicima u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. ovoga Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu." Dakle, ako se radi o državnom tijelu, ono nije u sustavu PDV-a, ne koristi pravo na pretporez  te uspoređuje ponude s PDV-om, pa ponuditelj svakako mora upisati iznos cijene s PDV-om, u skladu sa člankom 20.  Uredbe. 

Prije predaje ponude ponuditelj mora proučiti sve vezane propise i zakonske odredbe. U slučaju neodumice ili pojašnjenja u svezi iznosa PDV-a, obračuna ili plaćanja PDV-a ponuditelj može zatražiti mišljenje Ministarstva financija, Porezne uprave.

PITANJE: "Mi smo ponuditelji i želimo sudjelovati u otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti. Predmet nabave je potrebno nuditi cjeloviti, a mi želimo da se isti razdvoji u grupe, te da bude dozvoljeno nuđenje po grupama.

Da li onda traženu izmjenu tretirati kao izmjenu tehničke dokumentacije, pa ju tražiti od Naručitelja, ili neki drugačiji postupak?"

ODGOVOR: "Naručitelj, odnosno ovlašteni predstavnici naručitelja, provode postupak javne nabave pri čemu su obvezni poštivati načela javne nabave, te moraju primjenjivati odredbe Zakona o javnoj nabavi na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu (čl. 3. Zakona). Pri tome naručitelj samostalno određuje predmet nabave te postupak i proceduru javne nabave. To se odnosi i na određivanje grupa predmeta nabave. Člankom 79. naručitelj određuje predmet nabave prema njegovoj tehničkoj / tehnološkoj i/ili funkcionalnoj ili drugoj cjelini. Na isti način, prema objektivnim kriterijima, naručitelj može podijeliti predmet nabave na grupe predmeta nabave, i to npr. na temelju vrste, svojstava, namjene, mjestu i/ili vremenu ispunjenja.Važno je naglasiti da naručitelj sam određuje postoje li kriteriji koji dopuštaju podjelu prema grupama ili ne.

Ukoliko ponuditelj smatra da je ovaj predmet nabave svrsishodno podijeliti na grupe te može dati dobro obrazloženje naručitelju ima mogućnost tražiti od naručitelja izmjenu dokumentacije  pri čemu je bitno što bolje obrazložiti zašto to traži, zašto je predmet nabave bolje podijeliti prema grupama, na koliko grupa, a uz to je dobro vezati se i na naprijed navedene članke zakona. Ako naručitelj ne prihvati ponuditeljev prijedlog za podjelom na grupe, ponuditelj ima mogućnost predati žalbu DKOM-u (i naručitelju istodobno). U tom slučaju, također mora dati dobro obrazloženje i/ili dokaze svojoj tvrdnji u svojim žalbenim navodima. Međutim, s obzirom da je naručitelj taj koji određuje predmet nabave, male su šanse da DKOM naloži naručitelju izmjenu predmeta nabave, odnosno podjelu na grupe. DKOM bi to napravio samo u slučaju da naručitelj jako pogriješi kod određivanja predmeta nabave sukladno članku 79. Zakona.

Ponuditelj u ovom slučaju mora dobro odvagnuti činjenice i vidjeti postoji li zaista dobro obrazloženje koje bi naručitelj mogao prihvatiti. U svakom slučaju, savjetujem od naručitelja tražiti izmjenu dokumentacije, to ne košta ništa, a ako naručitelj to ne prihvati, odlučiti ići ili ne ići na žalbu  DKOM-u jer, ovisno o procijenjenoj vrijednosti, naknade za pokretanje žalbenog postupka mogu biti velike."

PITANJE: "Zanima nas da li možemo sudjelovati u postupku javne nabave iako imamo pokrenuti predstečajni postupak i  odobreno je sklapanje predstečajne nagodbe, naime naručitelj je u dokumentaciji naveo pod ostale razloge isključenja da će isključiti ponuditelja iz postupka ukoliko je nad njim otvoren stečaj, ako je u postupku likvidacije, ako njime upravlja osoba postavljena od strane nadležnog suda, ako je u nagodbi s vjerovnicima, ako je obustavio poslovne djelatnosti ili se nalazi u sličnom postupku prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta?"

ODGOVOR: "Naručitelj dokumentacijom propisuje razloge isključenja, te uvjete sposobnosti. Kao razloge isključenja naručitelj obvezno navodi razloge iz članka 67. Zakona o javnoj nabavi te je u tim slučajevima naručitelj obvezan isključiti ponuditelja ili natjecatelja iz postupka javne nabave. U skladu sa čl. 67. stavkom 1. točkom 2. Zakona, isključuje se ponuditelj ukoliko nije platio poreze, osim  ako mu odgoda plaćanja nije odobrena kao npr. u postupku predstečajne nagodbe, a to ponuditelj mora dokazati. Ovo je slučaj kada je ponuditelj već u postupku predstečajne nagodbe i odobrena mu je odgoda plaćanja ili plaćanje u ratama. Dokaz o tome dostavlja ponuditelj u ponudi, odnosno na potvrdi porezne uprave postoji navod o tome i u tom slučaju naručitelj ne može odbiti ponuditelja.S obzirom da je namjera otvaranja predstečajne nagodbe oporavak gospodarskog subjekta, trebalo bi tim ponuditeljima omogućiti sudjelovanje u postupcima javne nabave. Međutim, ovisno o predmetu nabave i sigurnosti naručitelja, taj bi ponuditelj trebao i pokazati da će moći izvršiti svoje obveze, poput dostave određenih jamstava čime bi naručitelj bio osiguran za dobro izvršenje ugovora. No, to je više u domeni naručitelja određivanjem jamstava u dokumentaciji."

PITANJE:  „ Prema Strategiji razvoja elektroničke javne nabave u RH 2013. - 2016. obvezni smo dozvoliti e-dostavu ponuda, međutim isto tako je navedeno da su preduvjeti za isto, donošenje Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o dokumentaciji za nadmetanje i  donošenje odluke o visini naknada za uporabu e-dostave što prema našim saznanjima nije učinjeno.“

ODGOVOR: „Točan je navod da je Uprava za sustav javne nabave morala donijeti novu Uredbu ali to još uvijek nisu napravili. Također je predviđena i neka naknada, koja ne bi trebala biti velika (samo za troškove održavanja sustava). Međutim, Narodne Novine još nisu odlučile o naknadi, stoga je za sada ovaj dio besplatan za naručitelja. Za ponuditelja ne bi niti trebalo biti naknade. Oni sve imaju besplatno. No, niti postojeća Uredba niti besplatni pristup ne stvaraju poteškoće naručiteljima za omogućavanje e-dostave ponuda.„

PITANJE: „Prema dosadašnjim saznanjima bili smo uvjerenja da će se rokovi iz Strategije razvoja elektroničke javne nabave u RH 2013. - 2016. pomaknuti s obzirom da nisu ostvareni svi tehnički preduvjeti e-nabave.  Sad očito nije tako i moramo se snaći u ovoj situaciji pa Vas molimo za bilo kakvu informaciju po tom pitanju i savjet što i kako dalje.„

ODGOVOR: „ Bilo je nekih govora o pomicanju rokova. Međutim, iz iskustva protekle godine znamo  da je puno gori ovaj prijelazni rok kada je dozvoljena i e-dostava i papirnate ponude nego samo elektroničke ponude. Tehnički preduvjeti postoje, možda nisu savršeni i sigurno je da će biti  grešaka i glavobolja kod korisnika, ali s malo vježbe i prakse vjerujem da ćemo se svi snaći. „