NOVO - EU pragovi od siječnja 2024.
Kao
i u razdobljima do sada, Europska komisija je, nakon dvije godine koliko su
vrijedili zadnji pragovi, donijela nove obvezujuće uredbe kojima se mijenjaju
vrijednosti europskih pragova u javnoj nabavi, odnosno odredila je nove financijske
granice za postupke velike vrijednosti a nastavno na fluktuacije valuta
u Europskoj uniji.
Sljedećim uredbama su definirani novi vrijednosni pragovi:
ü Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/2497 od 15. studenog 2023. o izmjeni Direktive 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima za koncesije
Novi
pragovi su u primjeni od 01. siječnja 2024. godine s obzirom da trenutno važeće
uredbe kao i pragovi prestaju vrijediti nakon 31. prosinca 2023. godine.
Zakonodavac
obvezuje obveznike javne nabave o valjanom određivanju procijenjene vrijednosti
nabave i to u trenutku početka postupka javne nabave. Kako bi naručitelji mogli
pravilno odrediti je li postupak male ili velike vrijednosti moraju biti
upoznati s odredbama koje će biti na snazi od početka iduće godine.
Shodno tome, postojeći pragovi se zamjenjuju novima, tek ponešto većima u odnosu na do sada važeće i to iz razloga usklađenja s odnosno revidiranja pragova iz direktiva.
Razdoblje
primjene novih pragova je od 01. siječnja 2024. do 31. prosinca 2025. godine.
Novi pragovi se obvezno primjenjuju na nabavu roba, radova i
usluga koji procijenjenim vrijednostima prelaze propisane minimalne (nacionalne)
financijske pragove, uz potrebu za oglašavanjem postupaka i u TED-u - Službenom
listu Europske unije (Officional Journal
of the European Union – OJEU).
Uz tekst Uredbi je objavljena i Komunikacija Komisije – Odgovarajuće
vrijednosti pragova u Direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU, 2014/25/EU i
2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, u
odgovarajućim vrijednostima u drugim valutama, među kojima i u hrvatskim kunama,
i to temeljem ovlasti iz EU direktiva 2014/23/EU, 2014/24/EU, 2014/25/EU te
2009/81/EZ.
Pragovi za društvene i druge posebne usluge nisu mijenjane, dok se europski pragovi za ostale nabave razlikuju ovisno o kojem se naručitelju radi kao i o predmetu nabave (roba, radovi ili usluga), a kako je vidljivo u donjoj tablici. Usporedbe radi, tablica sadrži i podatke za prijašnja dva razdoblja važenja pragova.
Napomene radi, Direktiva 2014/24/EU u članku 2. daje sljedeće definicije obveznika javne nabave:
1. „javni naručitelj” znači država, regionalne ili lokalne vlasti, javnopravna tijela, udruženja koja je osnovala jedna ili nekoliko takvih vlasti ili jedno ili nekoliko takvih javnopravnih tijela;
2. „tijela središnje države” znači javni naručitelji navedeni u Prilogu I.[1] te, ako su na nacionalnoj razini izvršeni ispravci ili izmjene, njihovi sljednici;
3. „decentralizirani javni naručitelji” znači svi javni naručitelji koji nisu tijela središnje države;
4. „javnopravna tijela” znači tijela koja posjeduju sve od sljedećih značajki:
a) uspostavljena su posebno u svrhu zadovoljavanja potreba u općem interesu, a
nisu industrijske ili trgovačke naravi;
b) imaju pravnu osobnost; i
c) većim dijelom financira ih država, regionalna ili lokalna tijela ili druga
javnopravna tijela ili su podložna upravljačkom nadzoru od strane tih tijela
ili imaju upravni, upraviteljski ili nadzorni odbor, a više od polovice članova
tih odbora imenovala je država, regionalna ili lokalna tijela ili druga
javnopravna tijela.
[1] Popis naveden i u
Prilogu I. Zakona o javnoj nabavi (Hrvatski sabor, predsjednik RH, Ured
predsjednika RH, Ured predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja
dužnosti, VRH, stručne službe VRH, ministarstva, središnji državni uredi, uredi
državne uprave u županijama, Ustavni sud RH, Vrhovni sud RH, sudovi, DSV,
državna odvjetništva, Državno odvjetničko vijeće, pravobraniteljstva, DKOM,
HNB, agencije kojima je osnivač RH, DUR